Prema podacima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), Hrvatska će od 2018. do 2022. godine uvoziti u prosjeku oko 43% potrebne električne energije godišnje. Godišnje se u Hrvatskoj potroši oko 17,5 TWh, pri čemu se uvozom podmiruje 7,4 Twh. To, međutim, vrijedi samo za idealne hidrometeorološke uvjete. Ako se u scenarij ubace nepovoljne okolnosti, poput velikih suša ili izvanredni događaji, poput kvarova na elektranama, predviđanja o uvozu puno su depresivnija, navodi Slobodna Dalmacija. U slučaju jednog nepovoljnog događaja, koji se odnosi ili na smanjenu sposobnost proizvodnje ili na povećanje potrebe, uvoz bi skočio na 9,3 TWh, odnosno 53%. Na primjer, ljeti vrućine prati suša, zbog čega opada proizvodnja. Istodobno potrošnja raste u nebo. U takvim okolnostima predviđanja su katastrofalna. "U slučaju najcrnjeg scenarija, npr. sušne godine, veće potrošnje i plinske krize, uvezli bismo čak do 11,6 Twh na godišnjoj razini, odnosno gotovo 67%, dvije trećine potrebne struje", piše Slobodna Dalmacija. Hrvatska elektroprivreda (HEP), navodi se, trebala bi provoditi energetsku strategiju i biti glavni investitor gradnji elektrana, no odluke o novim proizvodnim objektima se ne donose, a dobit tvrtke služi za punjenje proračuna. Jedini novi megavati na mreži dolaze iz obnovljivih izvora privatnih investitora, a građanima još nisu omogućene jednostavne procedure i povoljniji financijski uvjeti za stavljanje fotonapona na krov, što bi u slučaju velikih brojki itekako smanjilo potrebu za uvozom električne energije.