Hrvatska želi u projekt Paneuropskog naftovoda

Autor: B.L. Objavljeno: 03.03.2006. 🕜 00:00 Lokacija: Zagreb

'Poslovni dnevnik' objavio je reagiranje načelnika Odjela za odnose s javnošću i informiranje MGRP-a u vezi s napisima da Hrvatska ne sudjeluje u pripremama za projekta PEOP

'Poslovni dnevnik' je objavio reagiranje Domagoja VRIČKA, načelnika Odjela za odnose s javnošću i informiranje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u vezi s nedavnim napisima da Hrvatska baš pretjerano ne sudjeluje u pripremama za ostvarenje projekta Paneuropskog naftovoda. Između ostalog, u reagiranju se ističe: 'Paneuropski naftovod (projekt PEOP) je predviđen za transport nafte iz kaspijskog i uralskog područja počevši od Crnog mora do europskih tržišta i strateški je projekt za Hrvatsku, a i od posebne je važnosti za EU, ali i za SAD. Projekt PEOP može imati za Hrvatsku značajne gospodarske prednosti, a Hrvatskoj daje veliku stratešku ulogu u osiguranju sigurnosti dobave nafte za Europu, pa i za SAD. Ne samo da Hrvatska nema dilema oko ulaska u sam projekt već je čak i glavni pokretač i promotor u realizaciji samog projekta. Pregovori se vode između pet država kroz koje prolazi naftovod (Rumunjska, Srbija, Hrvatska, Italija i Slovenija) kroz Međudržavni odbor kojim od lipnja 2005. predsjeda Hrvatska, a u njeno ime kao predsjedatelj pregovore vodi dr. sci. Željko Tomšić, pomoćnik ministra u Ministarstvu gospodarstva. Posljednji sastanak Međudržavnog odbora održan je u Zagrebu 9. veljače i na njemu je dogovoreno da se na ministarskoj razini 21. ožujka u Trstu potpiše Memorandum o razumijevanju između pet zemalja kojim se potvrđuje volja za realizacijom projekta PEOP.' Isto tako, kaže se: 'Projekt PEOP ima veliku važnost i s motrišta zaštite okoliša. Njegovom realizacijom značajno ni se smanjio tankerski transport nafte, koji se danas odvija na Mediteranu i Jadranskom moru. Hrvatska projektom postaje bitan čimbenik u opskrbi Europe naftom, a da pritom Omišalj nije izvozna luka za naftu.' Konačno 'U studiji koja je rađena za potrebe Rumunjske procjenjuje se da će gospodarska korist za Hrvatsku tijekom životne dobi sustava iznositi cca 1,9 milijardi USD.'