"Ina je svjesna svoje uloge u održavanju sigurnosti opskrbe Hrvatske naftom i plinom. Iako se susrećemo s velikim izazovima, obnova rezervi jedan je od strateških ciljeva kompanije. Vjerujemo da će istraživanja na Jadranu imati budućnost", izjavio je predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott na otvorenju HUNIG-ove konferencije i izložbe u naftno-plinskom gospodarstvu u Središnjoj i Istočnoj Europi koji se održava u Šibeniku od 2. do 5. listopada. U protekle dvije godine Ina, koja iz domaće proizvodnje pokriva 12% potreba za naftom, zabilježila je tri otkrića u Hrvatskoj, a do kraja godine očekuje se bušenje još dvije istražne bušotine. O Ininim planovima detaljnije je govorio Želimir Šikonja, izvršni direktor za istraživanje i proizvodnju, koji je kazao da se kompanija nakon 25 godina moratorija vratila na Srednji i Južni Jadran gdje je napravljena 2D i 3D seizmika. Interpretacija tih podataka bit će dovršena početkom iduće godine.
"Pomičemo se u veće dubine gdje su istraživanja skuplja i riskantnija. Vrlo vjerojatno ćemo razmotriti rad s partnerom", kazao je Šikonja. Bušotine u većim dubinama koštaju između 50 i 60 milijuna dolara svaka, a vjerojatnost da se istraživanje pokaže isplativim je manja od 10 %. Da će Ina  u MOL-u imati potporu za bušenje u dubljim vodama dao je naglasiti i Gyorgy Palasthy, podpredsjednik MOL-a za istraživanje i proizvodnju, koji je rekao da MOL grupa zaostaje u istraživanju podmorja i da tek mora dokazati da se njime može dobro upravljati na Jadranu i drugdje. Globalno, 50% rezervi ugljikovodika crpi se iz podmorja, a a tek 7% rezervi MOL grupe (riječ je o Ininim poljima u Sjevernom Jadranu) dolazi iz podmorja. "Do 2020. godine MOL grupa bi iz podmorja željela dobivati 30 do 40% rezervi. Tu su i nekonvencionalna ležišta u istočnoj Mađarskoj. Potencijalni ulaz grupa kratkoročno vidi u istraživačkim projektima u Ukrajini i Rumunjskoj, a dugoročno u Sjevernoj Africi i Dravinom bazenu", rekao je Palasthy.
Šikonja je pak najavio da se Ina namjerava usredotočiti u daljnje crpljenje u Panonskom bazenu, gdje je svega 10% ležišta izbušeno u većim dubinama. Početkom 2013. godine Ina će izbušiti dvije nove istražne bušotine u Sjevernom Jadranu, a u planu je i puštanje u rad nove proizvodne platforme s 5 proizvodnih bušotina. Da se s realizacijom započne nužna je odluka Ine i ENI-a. "Inina trenutna proizvodnja u Hrvatskoj iznosi 45.000 BOE. Kada bi ovaj tren u proizvodnji imali sve projekte na kojima radimo, rezerve bi nam se povećale za 25%. Kada bi iz iscrpljenih ležišta dobili samo jedan posto zarobljenih ugljikovodika, rezerve bi nam se povećale za 14%", ilustrirao je Šikonja.
O ulozi Janafa govorila je Gordana Sekulić, savjetnica predsjednika Uprave za investicije. Sekulić je konstatirala da je Hrvatska od 2007. do 2011. zabilježila pad potrošnje derivata od čak 25%, a u skladu s tim pao je i ransport nafte kao i prihodi po toj osnovi. "Do 2020. tržište bi se trebalo oporaviti, ali to neće biti do razine koja je dosegnuta 2007. godine. Hrvatska uvozna zavisnost o nafti će rasti, a geopolitički rizici opskrbe na Mediteranu su povećani. Postoji rizik opskbe i iz pravca Družbe jer je Rusija izgradila dva naftovoda na Baltiku", rekla je Sekulić. Istaknula je da je Janaf dovršio projekt reverzibilnog transporta nafte iz smjera Siska prema Omišlju, pa je sada kompletna dionica od granice s Mađarskom do Omišlja reverzibilna, što znači da je moguća dobava iz smjera Družbe ili iz pravca Mediterana. Ipak, tvrtka još nije ishodila sve dozvole za puštanje u rad reverzibile. Ta kompanija razmatra i gradnju produktovoda na trasi i koridoru naftovoda. Priprema projekta je spora radi pada konzuma. Sekulić je rekla da je realizacija tog projekta moguća sa strateškim partnerima koji budu imali interesa za izgradnju produktovoda.