Ove godine, po prvi put, Eurelectric se sastao s energetski intenzivnim industrijama, predstavnicima CEFIC-a i European Aluminiuma kako bi razgovarali o tome kako ojačati europsku konkurentnost i elektrificirati industriju, te je donio niz preporuka.
Grupa – koja okuplja više od deset sektorskih udruga – postigla je konsenzus oko šest ključnih radnji za ublažavanje pritiska na europsku industrijsku bazu uz zadržavanje poslovnih razloga za dekarboniziranu elektrifikaciju. Usuglasili su se oko šest točaka: (1) olakšati pristup ugovorima o kupnji električne energije (PPA) i dugoročno ugovaranje za industrijske potrošače, (2) potaknuti financiranje niskougljičnih tehnologija, (3) izjednačiti poreze i namete na električnu energiju, (4) razviti fleksibilnost, (5) riješiti infrastrukturna uska grla i (6) stvoriti visokokvalitetna radna mjesta.
Eurelectric poziva Europsku komisiju da razmotri ove zajedničke preporuke u nadolazećem Sporazumu o čistoj industriji.
Draghijevo izvješće kao inspiracija
U skladu s izvješćem Marija Draghija, svi sudionici Antwerpenskog dijaloga prepoznali su potrebu da industrija ubrza izravnu i neizravnu industrijsku elektrifikaciju i smanji jaz u konkurentnosti u odnosu na trgovinske partnere, zadržavajući pritom smjer prema klimatskoj neutralnosti.
“Kako bi se postigla prava ravnoteža između konkurentnosti i dekarbonizacije, energetski intenzivni bi trebali imati koristi od jasnih poticaja za elektrifikaciju” – rekao je glavni tajnik Eurelectrica Kristian Ruby, naglašavajući da je poslovni argument za održiva ulaganja u elektroenergetski sustav najvažniji.
Ugovori o javnoj nabavi i drugi dugoročni alati za ugovaranje pružaju predvidljivost proizvođačima i potrošačima energije, potiču čista ulaganja i podupiru dekarbonizaciju. Ipak, njihova ograničena dostupnost u zemljama EU-a mogla bi dovesti do veće nestabilnosti i viših prosječnih cijena za određene kupce.
Revizija dizajna elektroenergetskog tržišta
Revizija dizajna tržišta EE već uklanja neke od postojećih prepreka PPA-ovima omogućavajući potrošačima sklapanje ugovora s višestrukim dobavljačima, grupiranje potražnje i osiguravanje jamstava za rizike druge strane. Ipak, provedba kasni. Kako bi pružila dodatne opcije industrijskim potrošačima, Europska investicijska banka (EIB) trebala bi osigurati poseban okvir za kreditiranje i pružiti financijska jamstva za izbjegavanje rizika i daljnje poticanje industrijalaca na sklapanje PPA-ova.
Osim provedbe, ubrzanje industrijske elektrifikacije zahtijeva više javnog i privatnog financiranja.
Drugi način na koji možemo sniziti cijene energije i podržati elektrifikaciju je ispravljanjem perverznog oporezivanja energije u Europi, smatraju sudionici dijaloga. Porezi na električnu energiju u EU kao udio u konačnom računu veći su tri odnosno tri i pol puta za kućanstva i industrijske potrošače u odnosu na prirodni plin.
Mrežarine također uključuju nekoliko skrivenih poreza ovisno o svakoj državi članici EU. Porezno opterećenje električne energije mora se smanjiti kako bi ona postala konkurentan energent.
Komisija EU-a može potaknuti ove napore mapiranjem razine poreza u svakoj državi članici, razlikujući koji su porezi povezani s funkcioniranjem elektroenergetskog sustava, a koji su povezani s drugim uslugama od općeg interesa, poput socijalne politike. Hitno je potrebno poduzeti mjere u vezi s Europskom poreznom direktivom kako bi se ispravio ovaj diskriminirajući tretman, smatra industrija.
Dugoročno gledano, cijene energije također će se smanjiti kako na tržište bude ulazilo više jeftinih obnovljivih tehnologija i tehnologija s niskim udjelom ugljika.
Fleksibilnije na strani potražnje
Na strani ponude, skladištenje, zajedno s fleksibilnom proizvodnjom, može brzo odgovoriti na fluktuacije u proizvodnji obnovljivih izvora energije. Što se tiče potražnje, također će biti potrebno više fleksibilnosti. Svi industrijski potrošači mogu premjestiti svoju potrošnju na razdoblja općenito definirana nižom potražnjom ili na očekivane točke veće dostupnosti obnovljivih izvora energije, iako u različitim stupnjevima. Poticanje fleksibilnosti na strani potražnje zahtijeva osiguravanje širokog dobrovoljnog pristupa svim tržišnim sudionicima tržištima fleksibilnosti, razvoj mehanizama kapaciteta – kako je predviđeno reformom tržišta – i pružanje odgovarajućih naknada i cjenovnih signala.
Naposljetku, povećanje novih tehnologija industrijske elektrifikacije, modernizacija električne mreže i jačanje proizvodnih kapaciteta industrije zahtijevat će kvalificiranu radnu snagu.
