U nacrtu novog Zakona o energiji koji tek treba biti usvojen postoji članak vezan za sigurnost opskrbe, prema kojem se energetski objekt koji je bitan za kontinuiranu sigurnost opskrbe ne može biti prenamijenjen, zatvoren ili ugašen. Time država zapravo pokušava od eventualnog gašenja ili prenamjene zaštititi Rafineriju nafte Sisak čija budućnost je evidentno upitna radi neinvestiranja.
Do kraja godine očekuje se da će se broj instaliranih megavata u vjetroelektranama s 129 povećati na 199 MW, a riječ je o 287 milijuna eura investicija na 7 lokacija u Segetu, Jelinku, Benkovcu, dvije lokacije kod Trilja, u Dubrovačkom primorju i Danilu kod Šibenika. Država do 2020. priželjkuje 1200 MW u vjetropotencijalu. S obzirom da je 95% lokacija za objekte OIE na državnom zemljištu, CEI planira u roku od godinu i pol dana pripremiti sve lokacije i raspisati natječaj za pravo služnosti na zemljište za oko 800 MW u obnovljivim izvorima energije. Sada država po pravu služnosti od investitora ostvaruje tek 1,5% prihoda od prodaje električne energije, no i to će se promijeniti.
Projekti energetske učinkovitosti ne razvijaju se kako je planirano, odnosno od 31 objekata za čiju obnovu je raspisan natječaj tek 11 je prošlo, 20 ih je nerealizirano jer nije bilo zainteresiranih ili nisu zadovoljeni uvjeti natječaja. Do sada je napravljeno 105 energetskih pregleda javnih zgrada, a na 30% njih konstatirano je da je energetska obnova neisplativa. Mogućnost uštede utvrđena je na tek 14% objekata, a za 20% njih čeka se suglasnost lokalne samouprave koja je u ulozi investitora. CEI je stoga prikupio suglasnost za energetski pregled 50-ak zgrada, a raspisat će se i natječaj za ukupno 300 zgrada na kojima bi se izvršio energetski pregled. U CEI-u konstatiraju da se nisu puno pomogli UNDP-ovom evidencijom zgrada jer za njih nisu načinjeni energetski pregledi. Interes lokalne zajednice i županija vrlo je malen, pa će se u CEI-u morati snažno angažirati da potaknu investitori i građevince da se uključe u ESCO model.
Kada je riječ o velikim projektima kao što su TE Plomin C, HE Ombla i LNG terminal na Krku u CEI-u kažu da je natječajnu dokumentaciju za TE Plomin C otkupilo 50-ak zainteresiranih, a očekuje se da će do sredine rujna biti 7-8 ozbiljnih ponuda. Short-lista s 3-4 ozbiljna ponuđača trebala bi se iskristalizirati s vremenom, a oni će zatim nuditi svoja tehnička rješenja. Kriteriji za odabir izvođača bit će visina investicije s obzirom na tehničko rješenje, iskoristivost elektrane, vrijeme izgradnje i postotak offseta.
Do kraja rujna bit će gotova i revizija HEP-ove okolišne studije za HE Ombla, a očekuje se i studija bioraznolikosti na kojoj inzistira EBRD. Kada je riječ o LNG terminalu na Krku u tijeku je izrada studije isplativosti i osnovnog dizajna, na osnovu koje treba biti napravljena studija utjecaja na okoliš. U CEI-u su uvjereni da će do svibnja iduće godine te studije biti dovršene, kako bi se moglo zatražiti lokacijsku dozvolu. HEP još nije dobio procjenu vrijednosti zemljišta na Krku, koja bi trebala biti osnova za razgovore s Hypo bankom oko kupovine zemljišta.
