Iako radnici HEP-a poduzimaju izvanredne napore da se elektrana što prije vrati u pogonsko stanje, još nije poznatko kada će najsnažnija hrvatske hidroelektrana moći početi s radom. "U tijeku je dijagnostika stanja opreme i zamjena dijela oštećene opreme sustava upravljanja turbine nakon čega će se točno znati koliko će još dana biti potrebno za vraćanje elektrane u pogon.
Riječ je o kvaru dijela opreme u sustavu sekundarnog upravljanja turbine. Primarna, odnosno vitalna oprema agregata nije oštećena. Detaljna dijagnostika stanja opreme i uzroka događaja još je u tijeku.
Za sada ne raspolažemo preciznim iznosom štete, ali očekujemo da će utvrđeni iznos biti puno manji od iznosa koji se navodi u pojedinim medijima", kažu u HEP-u. Inače, na portalu HR svijet objavljene su neslužbene informacije da su štete na opremi na razini četiri milijuna eura, a posredno su ogromne radi izgubljene proizvodnje, a navodi se da je za havariju kriv isključivo ljudski faktor. "Član posade HE Zakučac je bez nadzora usred noći izvodio aktivnosti visokog rizika. Umjesto ventila za pražnjenje tlačnog
cjevovoda u donju vodu (kanal) otvorio je pogrešni ventil i ispraznio
cjevovod u strojarnicu. Nikakvog kvara u postrojenju nije bilo", stoji u toj vijesti u kojoj se implicira da u HEP-u taje razlog havarije. Na naš upit je li točno da je uzrok poplavi ljudska greška, u HEP-u odgovaraju da su svi djelatnici koji su bili u smjeni u trenutku nastanka kvara na elektrani iskusni djelatnici s položenim stručnim ispitom i osposobljeni za rad na siguran način te imaju važeća liječnička uvjerenja o zdravstvenoj i psihičkoj sposobnosti za obavljanje poslova na svojim radnim mjestima.
U HEP-u nisu odgovorili na naše pitanje s kojom količinom energije se sada nadomješta energija iz te hidroelektrane te kolika je u tom smislu financijska šteta za kompaniju. Prije obustave rada HE Zakučac dnevna proizvodnja električne energije na slivu rijeke Cetine iznosila je oko 3000 MWh, kažu u HEP-u. "Manjak proizvodnje električne energije na slivu Cetine nadomješta se dijelom proizvodnjom električne energije iz tržišno konkurentnih vlastitih izvora, prvenstveno iz preostalih hidroelektrana, a dijelom nabavom električne energije sa tržišta.
Budući da se radi o ljetnom razdoblju dotok i međudotok na rijeci Cetini je nizak i u potpunosti je iskorišten. Trenutni dotok od 9 m3/s se akumulira u akumulacijsko jezero Peruća, a međudotok od 14 m3/s koristi se za proizvodnju električne energije u HE Kraljevac", kažu u toj kompaniji i naglašavaju da je HEP osigurao dovoljne količine električne energije za svoje kupce, tako da se ne očekuju problemi u opskrbi kupaca. Riječ je o najvećoj elektrani u Hrvatskoj, snage 486 MW s godišnjom proizvodnjom između maksimalno 2.430 GWh do minimalno 1.528 GWh u periodu od 2010. do 2015. Proizvodna cijena energije iz hidroelektrana je marginalna, a one su okosnica našeg elektroenergetskog sustava pa je svaki dan nerada najsnažnije elektrane na Cetini financijsko opterećenje za HEP, tim više što je cijena električne energije na mađarskoj burzi zadnjih dana nešto veća.
