Na suđenju Ivi Sanaderu za optužbe o prepuštanju upravljačkih prava u Ini za mito od 10 milijuna eura, danas na Županijskom sudu svjedoči član Uprave Ine Ivan Krešić, koji je govoreći o procesu donošenja odluka ustvrdio da MOL, zahvaljujući dvostrukom pravu glasa, kontrolira brzinu procesa modernizacija rafinerija, kao i izvršenje ostalih obveza koje je strateški partner dobio potpisivanjem Dioničarskog ugovora i Prvog dodatka dioničarskom ugovoru.
Krešić je kazao da su MOL-ove obveze definirane Dioničarskim ugovorom iz 2003. godine, a riječ je o modernizaciji rafinerija, benzinskih crpki te zadržavanju kvalitetne pozicije na tržištu. "Dovršena je modernizacija Rafinerija nafte Rijeka, no postoji problem s postrojenjem koje je izgradila jedna mađarska tvrtka. Očekujemo da će uskoro početi druga faza modernizacije jer bez toga će RN Rijeka biti u ozbiljnoj situaciji. Rafinerija nafte Sisak nije na nivou modernizacije koji može garantirati siguran i dugotrajan opstanak te rafinerije", rekao je Krešić. Pojasnio je da ugovori između Vlade i strateškog partnera ne podrazumijevaju penale u slučaju neizvršenja obveza, već da postoji samo mogućnost prigovora. "O modernizaciji rafinerija odlučuje se sukladno poslovnom planu. U prvom Dioničarskom ugovoru iz 2003. za donošenje tog poslovnog plana bila je potrebna suglasnost hrvatskih članova Uprave, no izmejnama Dioničarskog ugovora sada odlučivanje o poslovnom planu potpada pod zadržana pitanja pa o njemu na Upravi odlučuje prevladavajući glas predsjednika Uprave", kazao je Krešić.
Svjedok je naveo da je u 2011. na Upravi raspravljano ukupno 725 točaka, te da se nije o svima glasalo. Između 350 i 400 odluka doneseno je kroz diskusiju od par minuta, 125 odluka doneseno je napismeno, bez sastanka, a ukupno 7-8 odluka doneseno je na način da je hrvatske članove Uprave preglasalo dvostruko pravo glasa Zoltana Aldotta. Krešić je istaknuo da ono što je legitiman strateški i poslovni interes MOL-a ne mora biti interes Hrvatske, te da je cijeli problem sadašnjeg načina upravljanja to što hrvatski članovi Uprave nemaju pravo veta na takve odluke.
"Kao posljedicu ovog načina upravljanja Ina se kreće u smjeru da se pretvori u podružnicu MOL-a, čak se i koristi termin 'tvrtka kćer', a to svakako nije bila namjera strateškog partnerstva kojim je Ina trebala postati snažna energetska kompanija kojia dominira regionalnim tržištem", rekao je Krešić i dodao da izmjene dioničarskog ugovora ne osiguravaju zaštitu i jačanje energetske stabilnosti Hrvatske. "Predaja upravljačkih prava stranoj tvrtki ne doprinosi hrvatskim interesima jer je Ina kičma energetskog gospodarstva", misli Krešić.
Kao i njegov jučerašnji prethodnik na suđenju član Uprave Davor Mayer, Krešić je govorio o nabavi nafte koja se odvija preko MOL Tradea, tvrtke kćeri MOL-a.
Pojasnio je da Upravi Ine nisu dostupni detalji transakcija koje na godišnjem nivou iznose gotovo 2,5 milijarde dolara, iako su hrvatski članovi Uprave tražili da budu upoznati s detaljima. "Predsjednik Uprave je konzultirajući se s izvršnim direktorom sektora rafinerija i marketinga odlučio da je riječ o povjerljivoj informaciji koja nam može biti dostupna samo uvidom u uredu direktora sektora, koji je nižerangirani menađer. Članovima Uprave uskraćena je pisana informacija i analiza, a uvid u dokumentaciju nije dovoljan za ozbiljniju analizu jer je za to potrebno imati kompjutor, izvući kotacije kretanja cijena nafte, tečaj dolara i eura, kao i prijevozničke parametre koji utječu na cijenu. Takvu analizu nije moguće napraviti u roku od par sati", kazao je Krešić. Kasnije je pojasnio da on ne misli da je u sadašnjem načinu dobave nafte bilo malverzacija, već da je problem što hrvatska strana ne može dobiti tražene informacije. Na pitanje branitelja da li je ranije nabava nafte, koja se odvijala preko Interine London, bila povoljnija, jer postoje saznanja o velikim provizijama, Krešić nije znao precizno odgovoriti kazavši da je to kompleksno pitanje prvo rekavši da nema saznanja o provizijama. "Cijena nafte varira. Imam saznanja iz medija da je nabava nafte u Ini uvijek bila problematična. Uvijek je bilo 2-3 posrednika i transakcije su išle preko off-shore kompanija. Ne mislim da je to nešto loše, tako svi kupuju naftu", rekao je Krešić. Naknadno je pojašnjavao da je provizija bitna, ali ne mora biti ključna, jer troškovi kroz transakciju mogu biti vrlo visoki, te da njih utječu razni faktori. Hrvatski članovi Nadzornog odbora na sjednici ovaj tjedan od Uprave su zatražili informacije o procesu nabave nafte ali da su dobili samo informacije o procesu nabave koji definira LODO (lista ovlaštenja za donošenje odluka).
Krešić je kao i Mayer prije njega istaknuo da Uprava odgovara za poslovanje društva, ali ne upravlja u potpunosti kompanijom, već da njom upravlja predsjednik Odbora izvršnih direktora (Aldott) i izvršni direktori. Kao primjer naveo je da Uprava ne odlučuje o nabavi nafte vrijednoj 50-60 milijuna dolara mjesečno već o tome odlučuje izvršni direktor sektora rafionerija i marketinga. Krešić je govorio o tome da je MOL na čelu tog sektora u dvije godine izmijenio 3 svoja čovjeka, no da hrvatskim članovima Uprave (zahvaljujući preglasavanju) nije bilo omogućeno da na to mjesto imenuju svog kandidata, a mađarski članovi Uprave odbili su i varijantu da netko od članova Uprave privremeno preuzme funkciju izvršnog direktora tog sektora. Na tom glasanju presudio je glas predsjednika Uprave Z. Aldotta.
Govoreći o svojoj plaći Krešić je rekao da zarađuje 70.000 kn neto mjesečno te da su prošlogodišnjom odlukom plaće članova Uprave izjednačene s plaćama izvršnih direktora koji su nižerangirani menadžment. Na pitanje obrane zašto i dalje radi u Ini kad njegov angažman ima tako malo utjecaja, kako tvrdi, Krešić je rekao da će sigurno otići ako se sadašnja situacija u Ini ne promijeni, ali da još uvijek misli da ima šanse da se to dogodi jer je Ina kompanija sa odličnim potencijalom. Sanaderov branitelj Čedo Prodanović na kraju iskaza uložio je prigovor kazavši da je Krešićev iskaz tendenciozan jer na pitanja obrane izbjegava precizno odgovoriti, kako bi se oborile teze tužiteljstva. Svjedočenje predsjednika NO Ine Davora Šterna prebačeno je za idući tjedan.
