Termoelektrane u Makedoniji koje do 2030. godine trebaju biti zatvorene još uvijek nemaju odgovarajuću zamjenu. Ovi energetski kapaciteti još uvijek su najveći proizvođači električne energije, ali i najveći zagađivači. Oni još uvijek nemaju odgovarajuću zamjenu jer Elektrane Sjeverne Makedonije još nisu izgradile nove proizvodne kapacitete, navodi se u izvješću o energetskoj tranziciji zemlje Državnog zavoda za reviziju.
U njemu stoji da se energetska tranzicija kao strateški prioritet Makedonije suočava s izazovima u provođenju politika, osiguravanju financijskih sredstava, tehničkim ograničenjima i izgradnji novih kapaciteta. Dodatno se navodi da je proizvodna cijena električne energije u AD ESM-u viša od prodajne cijene univerzalnog opskrbljivača, što rezultira poslovanjem s gubitkom i dovodi u pitanje reformu i zelenu tranziciju.
Revizori navode da su najdramatičniji podaci za 2024. godinu, kada je proizvodna cijena električne energije iznosila 113 eura po megavat-satu, a prodajna cijena, nametnuta univerzalnom opskrbljivaču, bila je samo 59 eura. Isto stanje ponavljalo se i u prethodnim godinama.
"Poslovanje u uvjetima sistemskog gubitka ugrožava kontinuitet rada dioničarskog društva i ograničava mogućnost učinkovitog provođenja javnih investicija u energetiku", stoji u izvješću DZR-a.
Postoje i drugi problemi u provođenju zelene energetske tranzicije.
"S druge strane, AD MEPSO suočava se sa zahtjevima za priključak na prijenosnu mrežu koje ne može odobriti iz tehničkih razloga. Dodatno, projekt izgradnje dalekovoda 400 kV prema Albaniji na Koridoru 8 kao regionalni projekt Energetske zajednice, započet 2015. godine, u zastoju je", stoji u izvješću i dodaje se da je utvrđen cilj postizanja 38% obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije do 2030. godine.
Mreža za obnovljivu energiju
Revizori također preporučuju da operator elektroprijenosnog sustava (AD MEPSO) razvije mrežu za integraciju novih investicija u obnovljive izvore energije te da je potrebno stvoriti uvjete za balansiranje promjenjive proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.
Prema podacima Regulatorne komisije za energetiku, od 1.502 tamošnja proizvođača električne energije, 1.494 koristi obnovljive izvore energije.
"Projekt izgradnje reverzibilne hidroelektrane Čebren i akumulacije Orlov Kamen s kapacitetom od 333 MW (458 MW) za proizvodnju električne energije od 1.044 GWh godišnje ključan je za državu zbog: osiguravanja električne energije u vrijeme kada je potražnja najveća i boljeg upravljanja opskrbom električnom energijom u Jugoistočnoj Europi te povećanja udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji AD ESM-a s 25% na približno 45% i smanjenja emisije CO₂ za 200.000 tona godišnje", preporučuje Državni zavod za reviziju.
Preporuke dane u izvješću odnose se i na aktivnosti koje nadležne institucije trebaju poduzeti kako bi stvorile uvjete za poboljšanje cjelokupne aktivnosti energetske tranzicije, promicanje obnovljivih izvora energije, donošenje indikativnog plana za izgradnju kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije s jasnom strategijom za izbor i prioritiziranje projekata te odlučivanje o zahtjevima za priključke na prijenosnu mrežu u uvjetima tehničkih ograničenja, stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje AD ESM-a, tržišne reforme za postizanje energetske sigurnosti, ekonomske stabilnosti i ispunjavanje međunarodnih obveza za dekarbonizaciju.
