Okrugli stol na temu gradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u utorak je u Dvoru okupio stotinjak građana lokalnih općina kojima su stručnjaci i znanstvenici te predstavnici eko-udruga i lokalne zajednice prezentirali stajališta o problemu zbrinjavanja nisko i srednje radioaktivnog otpada na tom području. Mještani općine Dvor prikupili su u Dvoru i Petrinji ukupno 5.800 potpisa protiv gradnje Centra te poručuju da to nije pitanje struke, nego politike koja im pokušava 'uvaliti' odlagalište i skladište zato što njihovi političari nisu dovoljno angažirani da to spriječe. Stručnjacima koji tvrde da je to skladište potpuno sigurno, odgovorili su da ako je to tako, neka zbrinu radioaktivni otpad u Zagrebu, a uvjeravanja da se tamo neće skladištiti otpad nastao dekomisijom nuklearke Krško uglavnom nisu naišla na plodno tlo. Grupa građana okupljena oko HNS-a, organizirana u stožer za borbu protiv odlagališta žestoko se obrušila na SDSS-ovog gradonačelnika Dvora Nikolu Arbutinu prozvavši ga zašto nije potpisao peticiju protiv gradnje odlagališta. Arbutina je pak naglašavao da se općinsko vijeće izjasnilo protiv odlagališta te da će općina zastupati stavove građana, koje je pozvao da se informiraju o čemu se zapravo radi. Naime, ta bi općina dobila ekološku rentu od osam milijuna kuna godišnje. Struka, znanstvenici i pojedini upućeni pojedinci iz publike, nastanjeni u Dvoru, višekratno su ponovili da odlagalište, ako bude napravljeno prema pravilima struke i uz adekvatan nadzor, neće povećati radioaktivnost u okolišu, te da ugroze za stanovništvo neće biti. Profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva Zdenko Šimić rekao je da o odlagalištu radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori trebaju odlučiti ljudi "u čije dvorište se to hoće staviti". Misli i da o tome treba više i otvorenije razgovarati te ljude upoznati da, kako je rekao, strah od radioaktivnosti i od nuklearnog ima svoju povijest vezanu za nuklearne bombe i nesreće, no da ovo odlagalište nema s tim nikakve veze u smislu potencijalne opasnosti. Nezavisni stručnjak Damir Subašić rekao je da je ovo prvi puta da se o prvi puta ovom problemu pristupa demokratski, te da Hrvatskoj nitko neće pomoći da riješi problem radioaktivnog otpada. Odgovor stanovništva na problem po njemu je emotivan i uglavnom neargumentiran, jer uopće nije naručena Studija utjecaja na okoliš i nema istražnih radnji. "Ovo je prvi korak na putu, informirajte se, uključite se u proces, uvijek možete reći ne", poručio je Subašić dodavši da na Trgovsku goru neće biti dovezeno istrošeno gorivo iz Krškog, ni radioaktivni otpad iz Plomina, Kutine i Kaštela.
Željko Grahek s Instituta Ruđer Bošković smatra da bi ljudi od izgradnje odlagališta mogli imati ekonomske koristi i da neće biti štetno niti za zdravlje niti za okoliš. "Ako se izgradi skladište, jer se u ovom trenutku govori o skladištu, onako kako bi trebalo po međunarodnim normama i dobrim iskustvima, onda je cijeli objekt toliko siguran da zapravo utjecaja ne smije biti", izjavio je docent na zagrebačkom Rudarsko-naftno-geološkom fakultetu Želimir Vejnović. Okrugli stol organizirao je Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva u suradnji s Fondom za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško.
