Ekonomisti naglašavaju da nema potrebe za dokapitalizacijom HEP-a

Hrvatska elektroprivreda nije spremna za privatizaciju inicijalnom javnom ponudom dionica, a od već započetog procesa koji se događa pod utjecajem politike, trebalo bi odustati, zaključak je analize o potrebi dokapitalizacije HEP-a koju su po narudžbi Radničkog vijeća HEP-a izradili profesori zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović i Drago Jakovčević. Njih dvojica ističu da inicijalna ponuda dionica (IPO) predstavlja strateški potez kompanije koja je prethodno restrukturirana i konsolidirana, stoga se ne može svesti samo na prikupljanje potrebnih novčanih sredstava. HEP je odlično kapitalizirana tvrtka koja se trenutno nalazi u procesu restrukturiranja, a o IPO-u se može razmišljati tek kada taj proces bude završen i kad za to budu optimalni uvjeti u kompaniji i na tržištu.
Ekonomisti kažu da bi se prije privatizacije trebalo definirati postoje li zaista stvarne potrebe za dokapitalizacijom, hoće li se privatizirati distribucija, prijenos i hidroelektrane, je li napravljena strategija razvoja te na što će se trošiti prikupljeni novac. Trenutno nije optimalan trenutak za IPO jer je financijska pozicija tvrtke odlična, novi projekti tek su djelomično definirani ili ih nema, a pripremljenost za IPO je slaba i pada u predizborno vrijeme. Protiv IPO-a govore i činjenice da su trenutna kretanja na tržištu kapitala pesimistična, a očekivanja novih IPO-a nema dok je veleprodajna cijena električne energije niska i obeshrabruje investicije u nove proizvodne kapacitete.
Njihov zaključak je da je potrebno odložiti proces privatizacije HEP-a u predizborno vrijeme te da HEP nije i ne smije biti stranačka kompanija, već strateška tvrtka čija dobit se ne bi smjela koristiti za krpanje državnog proračuna jer se time potkopava njegova stabilnost i dovode u pitanje investicije. Država bi trebala donijeti poseban zakon o privatizaciji HEP-a te master plan razvoja tvrtke za period od 10 godina. Drago Jakovčević govorio je o financijskoj poziciji tvrtke ističući da je HEP u protekle dvije godine ostvario iznimno veliku neto dobit, te da bez jasnih planova daljnjih investicija ili regionalnog širenje putem akvizicija nije potrebna dokapitalizacija. HEP je zadržao 87% tržišta električnom energijom, a udio vlastitog kapitala s 57% u 2013. povećan je na 62%, što je znatno iznad prosjeka konkurentskih tvrtki, poput RWE-a. Jakovčević se zapitao zbog čega je HEP umanjio vrijednost termoelektrana za 2,38 milijardi kuna baš sada, iako su uvjeti za to možda bili i prethodnih godina. Jer, ako se smanjuje imovina tvrtke smanjuje se i njezina knjigovodstvena odnosno tržišna vrijednost. Konstatirao je da tvrtka nema napravljen elaborat o transfernim cijenama, a transferne cijene koje HEP primjenjuje su netržišne, pa profitabilne jedinice financiraju neprofitabilne djelatnosti pogodujući određenim dijelovima grupacije. U svakom slučaju ekonomisti drže da se jako treba čuvati "slučaja Ina", jer je HEP jedina preostala najveća i najkvalitetnija hrvatska državna kompanija. "Treba se sjetiti 2007., kada je ondašnja vlada u predizborno vrijeme prodavala narodu dionice HT-a. Svi su bili sretni, ondašnja vlada dobila je političke bodove za izbore, a gdje je danas HT?", zapitao se Lovrinčević dodavši da je HEP tvrtka čija vrijednost čini 10% BDP-a, te bi trebao služiti za pokretanje gospodarstva.