Umjetna inteligencija mogla bi povećati produktivnost europskog gospodarstva za oko jedan posto tijekom sljedećih pet godina, no njezine koristi neće biti ravnomjerno raspoređene, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF). U dokumentu pripremljenom za ministre financija Europske unije ističu se i rizici za tržište rada, elektroenergetsku infrastrukturu te stratešku neovisnost Europe, izvijestio je Reuters.
Dokument nije dostupan javnosti a predstavljen je uoči neformalnog sastanka ministara financija EU-a u Dublinu 18. i 19. rujna, naglašava da bi produbljivanje europske ekonomske integracije moglo pomoći u ravnomjernijem širenju koristi umjetne inteligencije. Dovršetak jedinstvenog tržišta posebno je važan zbog postojećih prepreka u kretanju kapitala, radne snage i energije, koje ograničavaju ulaganja i inovacije.
Radna mjesta i kognitivno propadanje stanovništva
Prema procjenama MMF-a, oko 60 posto radnika u razvijenim europskim gospodarstvima radi na poslovima koji su u velikoj mjeri izloženi utjecaju umjetne inteligencije. Dok bi tehnologija dijelu zaposlenih mogla povećati produktivnost, drugi bi se mogli suočiti s gubitkom radnih mjesta, osobito ondje gdje će automatizacija zamjenjivati ljudski rad umjesto da ga nadopunjuje.
"Umjetna inteligencija mogla bi pogoditi tržište rada poput tsunamija, utječući na čak 60 posto radnih mjesta u razvijenim gospodarstvima. Istraživanje MMF-a iz 2025. pokazuje da se već sada za svako deseto slobodno radno mjesto u razvijenim gospodarstvima traži barem jedna nova vještina.", rekla je Kristalina Georgijeva iz MMF-a na sastanku u Dublinu.
Dodala je da ne želi ovdje tvrditi da ima sve odgovore na pitanje "kako se nositi s masovnim nestajanjem srednjeg dijela tržišta rada – ili, štoviše, kako spriječiti šire kognitivno propadanje stanovništva", što je tema o kojoj se nedostatno govori.
Koristi bi pritom mogle biti veće u razvijenijim gospodarstvima, koja raspolažu boljom infrastrukturom, kapitalom i stručnim kadrovima za primjenu novih tehnologija. Time postoji rizik produbljivanja razlika među državama i regijama EU-a, ali i među samim radnicima, smatra MMF.
Podatkovni centri povećavaju pritisak na elektroenergetsku mrežu
Dodatni izazov predstavlja rast potrošnje električne energije. Podatkovni centri u Europi već troše oko tri posto električne energije na kontinentu, a širenje umjetne inteligencije moglo bi do 2030. utrostručiti njihove potrebe.
Frankfurt, London, Amsterdam, Pariz i Dublin među su središtima u kojima koncentracija podatkovnih centara već opterećuje lokalne elektroenergetske mreže. MMF zato zagovara ulaganja u prekograničnu mrežnu infrastrukturu i snažnije povezivanje europskog energetskog tržišta - europsku energetsku uniju.
Fond upozorava i na opasnost od nove strateške ovisnosti o stranoj tehnologiji. Budući da SAD i Kina prednjače u razvoju modela umjetne inteligencije, Europi su potrebna značajna ulaganja u vlastitu industriju kako bi zadržala tehnološku konkurentnost i smanjila ovisnost o dobavljačima izvan EU-a.
