Uprava Ine u utorak je predstavnicima hrvatskog suvlasnika koje su prezentirali dužnosnici Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva predstavila prijedlog razvojne strategije Ine za razdoblje od 2011. do 2015. godine. Hrvatska strane dokumentom nije nimalo oduševljena, piše Business.hr. Taj bi dokument trebao bi biti temelj za početak pregovora između dva suvlasnika kompanije, no prema prezentiranom proizlazi da je to samo općenita prezentacija a nikako ozbiljna i konkretna strageija, zbog čega će hrvatska strana inzistirati na kvalitetnijem materijalu. Rasprava oko strateškog razvoja kompanije bila je žučna i trajala je puna četiri sata. Predstavnici Vlade MOL-u su zamjerili što nije predočio konkretan i dobro razrađen razvojni plan obnove rafinerija s preciznim vremenskim odrednicima kako bi se znalo kad bi modernizacija trebala biti okončana. Uprava Ine kazala je da se opcije ulaganja u modernizacija RN Sisak još razmatraju, a prezentirani su svi negativni aspekti nastavka obnove te rafinerije poptkrijepljeni preciznim i konkretnim financijskim podacima. Iz MOL-a su hitro demantirali mogućnost zatvaranja rafinerije. "Već smo nekoliko puta izjavili da se sisačka rafinerija ne smije i neće zatvoriti. Uprava Ine nikada nije predložila zatvaranje, ni Vladi RH, ni Molu. MOL oduvijek smatra da je rafinerija u Sisku važna za Hrvatsku, za domaće gospodarstvo i za Inu. Sisak je jedan od Ininih strateških aduta te sve važne odluke o rafineriji moraju biti donesene jednoglasno od strane dva najveća dioničara u Ini", kaže glasnogovornik Domokos Szollár. Na spornom sastanku od Uprave je zatraženo odgovor na pitanje zašto MOL-ove rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj rade pozitivno i bez gubitaka, a hrvatske redaju gubitke, što je ostalo bez odgovora. Hrvatska je strana nezadovoljna i razvojnim planovima u veleprodaji u kojoj Ina kontinuirano smanjuje udjel, a prezentirani dokoment nije jasan ni oko modernizacije lanca benzinskih crpki i širenja maloprodajne mreže. Zamjerki je bilo i na prijedlog strategije ulaganja u projekte istraživanja novih ležišta nafte i plina jer je hrvatska strana konstatirala da se radi o razradnim projektima na Sjevernom Jadranu i Siriji koji su stari 12 godina, a novih projekata s razrađenim rokovima i financijskim projekcijama nema.