Najznačajnije aktualno pitanje u regiji je utjecaj zatvaranja NE Kozloduj u Bugarskoj na energetsku situaciju u jugoistočnoj Europi, koji se desilo 1. siječnja s ulaskom te zemlje u Europsku uniju, komentira 'Poslovni dnevnik'. Zatvaranjem nuklearne elektrane nestao je i značajan dio proizvodnih kapaciteta, što se negativno odrazilo ne samo na Bugarsku već i na okolne zemlje u vidu velikog pritiska i naglog skoka cijene električne energije u regiji. Kako se početak rada novih kapaciteta, koji bi nadomijestili električnu energiju iz NE Kozloduj, očekuje tek krajem 2009. godine - u jugoistočnoj Europi se do 2010. očekuje veliki pritisak na cijene, pojačan povećanom potražnjom za električnom energijom uslijed ubrzanog ekonomskog razvoja država u tranziciji. Prema mr. sc. Ivici TOLJANU, članu Uprave HEP-a zaduženom za prijenos električne energije, tektonski se poremećaji osjećaju i u Hrvatskoj. HEP, objašnjava gosp.Toljan, više ne može kupovati električnu energiju s istoka pa je kupuje sa zapada, među ostalim od tvrtka Energy Financing Team, Corlea i zapadnih elektroprivreda. Ta je struja, dodaje član Uprave HEP-a za 'Poslovni dnevnik', znatno skuplja od "istočne". Ipak, HEP ove godine neće poskupjeti električnu energiju povlaštenim ni tarifnim kupcima, odnosno kućanstvima. To će tražiti 2008. "Moramo biti svjesni da je hidrološka situacija u zemlji i okolici zbog blage zime izuzetno loša. No, ostat ćemo pri obećanju da ove godine ne poskupljujemo električnu energiju, ali prvi će zadatak nove Vlade 2008. biti upravo dopuštenje HEP-u da povisi cijene struje, rekao je gosp. Toljan. Energetska zajednica jugoistočne Europe svojim je osnutkom stvorila jedinstveno energetsko tržište čija površina pokriva teritorij nešto veći od Francuske, a po broju stanovnika, sa 55 milijuna ljudi - jednaka je veličini tržišta Italije (najskupljeg elektroenergetskog tržišta u Europi). 'Poslovni dnevnik' navodi kako je regija jugoistočne Europe, energetski gledano, najveći značaj ima kao tranzitno područje za transport energenata iz Kaspijske regije, Rusije i Bliskog Istoka, dok su vlastiti izvori energenata minimalni. Obzirom na nedovoljno razvijenu infrastrukturu i prognozirani rast potrošnje svih vidova energije, a posebno električne energije, područje jugoistočne Europe postaje sve zanimljivije investitorima zbog nadprosječnih stopa rasta. Pri tome se u jugoistočnoj Europi, prema rezultatima studije Svjetske banke očekuje prosječna godišnja stopa rasta potrošnje od 2.3% do 2020. godine. Također, trenutni operativni kapaciteti za proizvodnju električne energije u jugoistočnoj Europi iznose oko 43.9 GW, što predstavlja nešto više od 5% ukupnih europskih kapaciteta. ABS Energy Research je u ovogodišnjem izdanju Power Predictor 5 objavio prognozu razvoja novih kapaciteta u jugoistočnoj Europi, prema kojoj će njihov nivo do 2020. godine dostići 75 GW, piše 'Poslovni dnevnik'. To ukazuje na vrlo dinamičan rast kapaciteta za proizvodnju električne energije po prosječnoj godišnjoj stopi od 3.6%, čime bi ukupni kapaciteti jugoistočne Europe 2020. godine dosegli udio od 7% ukupnih europskih kapaciteta. Gledano po periodima, najveća investicijska aktivnost očekuje se u razdoblju od 2011. do 2015. godine, kada će čak četvrtina svih novih kapaciteta u Europi biti sagrađena u regiji jugoistočne Europe. Međutim, gradnja novih kapaciteta neće biti jednako raspoređena na čitavu regiju, jer će u nekim zemljama prioritet biti rehabilitacija postojećih. Očekuje se da Albanija ostane neto uvoznik električne energije i u narednom periodu; u BiH se očekuje gradnja 400 MW hidro kapaciteta, a u Bugarskoj se do 2010. očekuje 2400 MW novih kapaciteta uz rehabilitaciju postojećih. Hrvatska planira gradnju 2000 MW novih kapaciteta iako vremenski plan realizacije još nije poznat a u Rumunjskoj se do 2010. godine očekuje rehabilitacija 8000 MW termo kapaciteta, dok se u Srbiji ekspanzija kapaciteta očekuje tek poslije 2010. godine, zaključuje 'Poslovni dnevnik'.