Hrvatska elektroprivreda danas u elektranama diljem države ima 4000 megavata instaliranih kapaciteta, no usprkos tomu, HEP-u nedostaje 15% električne energije, što ova Uprava planira riješiti sedmogodišnjim ulaganjem u gradnju dodatnih 1150 megavata instaliranih kapaciteta - piše 'Poslovni dnevnik'. Riječ je o pet energetskih objekata, za čiji će dovršetak biti potrebna dva mandata Uprave. Nakon ove godine započetih radova na hidroelektrani Lešće (42 MW) i novom plinskom bloku u TE -TO Za-greb (100 MW), u prvom kvartalu sljedeće godine Uprava će donijeti odluke o gradnji TE Sisak i TE Osijek, kapaciteta po 250 MW. Kruna novih objekata bit će Plomin C, zamjenski blok Plominu 1 koji će imati kapacitet od 500 MW. Ipak, postavlja se pitanje kako nadomjestiti manjak električne energije dok se sve zacrtano ne sagradi. Rješenje je, odgovara predsjednik Uprave HEP-a, mr. sc. Ivan MRAVAK, sukcesija. Naime, Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda Republike Srpske HEP-u duguju ukupno 31,2 teravatsati električne energije, što je približno jednako dvogodišnjoj potrošnji struje kompletne države (godišnja potrošnja električne energije u Hrvatskoj iznosi 17 teravatsati). 'Poslovni dnevnik' navodi kako je do duga došlo zbog energetske politika vođene u bivšoj državi, po kojoj su se jugoslavenske elektrane gradile pretežito u B i H i Srbiji jer tamo su bili energenti (prije svega ugljen). U bivšem je režimu stoga preteča današnjeg HEP-a davala novac za gradnju elektrana u drugim socijalističkim državama i u okviru tog novca dobivala kreditne ili vlasničke aranžmane u njihovim elektranama. S Bosnom i Hercegovinom, gdje danas posluju tri elektroprivrede - Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, Elektroprivreda hrvatske zajednice Herceg Bosne te Elektroprivreda Republike Srpske. HEP tako ima dva otvorena pitanja i jedno rješeno pitanje. BiH Hrvatskoj, naime, duguje električnu energiju iz elektrana Kakanj i Tuzla, jer je preteča HEP-a ulagala u gradnju njihovih blokova Kakanj 4 i Tuzla 5. Kako list doznaje od predsjednika Uprave HEP-a, bivša je HEP-ova Uprava s Elektroprivredom BiH uspjela sklopiti ugovor po kojem oni HEP-u do konca 2008. isporučuju jedan teravatsat električne energije godišnje po cijeni od 34 eura po megavatsatu i HEP je tu došao do ugovora. No to, nastavlja mr. sc. Mravak, nije uspio postići sa Elektroprivredom RS s kojom ima dva otvorena pitanja. Jedno je sljev rijeke Trebišnjice - odnosno raspodjela struje iz hidroelektrane Dubrovnik, a drugo rudnik i termoelektrana Gacko.