Poznato je da je Pan European Pipe Line (PEOP) projekt kojim bi se 1319 kilometara dugim naftovodom ruska i kaspijska nafta transportirala od Crnoga mora do Jadrana, ali tim naftovodom ne bi putovala samo ruska nafta. Budući da većinu kaspijskih izvora kontroliraju američke i zapadnoeuropske tvrtke poput ExxonMobil-a, Chevron-a, British Gas-a, ENI-ja i Shell-a, projekt su podržali i Europska komisija i Amerikanci - piše 'Nacional'. Trasa naftovoda započinjala bi u rumunjskoj Constanzi i pratila postojeći koridor do mjesta Pitesija. Od tamo do Pančeva u Srbiji postavio bi se novi koridor, a od Pančeva bi naftovod išao do Siska gdje bi se spojio s Jadranskim naftovodom i potom preko Slovenije ili Istre putovao do Trsta. Pomoćnik hrvatskog ministra gospodarstva, rada i poduzetništva zadužen za energetiku i rudarstvo doc. dr. sc. Željko TOMŠIĆ kao predstavnik Hrvatske sudjelovao je u pregovorima o PEOP-u koji još nisu završeni. Za najnoviji broj 'Nacionala' gosp. Tomšić je istaknuo kako je PEOP izvorno započeo kao projekt na trasi Constanza - Pančevo - Omišalj - Trst, ali je glavna ideja bila izvoz iz Omišlja. "Izvorno se radilo o 5 do 15 milijuna tona nafte godišnje. Međunarodni komitet država koje su sudjelovale u projektu - Rumunjska, tada još Srbija i Crna Gora te Hrvatska, već je bio razradio taj projekt. Međutim on se nekako dogodio istodobno s projektom Družbe Adrije koji ima isti cilj, izvoz ruske nafte, ali drugom trasom. Što se PEOP-a tiče, planirano je da se u Hrvatskoj iskoristi već postojeći Janafov naftovod koji ima kapacitet od 20 milijuna tona nafte, a koristi se za samo 4,5 milijuna tona godišnje", rekao je gosp. Tomšić. Također, dodao je da se Janafov treba samo reverzirati da može ići u suprotnom smjeru jer je on predviđen da ide iz Hrvatske u Srbiju. U to vrijeme Rumunjska je dobila od EU jedan PHARE projekt koji je rezultirao studijom u kojoj je zaključeno da taj projekt može biti drukčiji”, rekao je doc. dr. sc. Željko Tomšić. “U studiji je zaključeno da je potreba za izvozom kaspijske nafte bitno veća i predloženo je da se količina nafte u PEOP-u poveća na 40 - 90 milijuna tona godišnje, a najvjerojatnija varijanta bila bi 60 milijuna tona godišnje. Isto tako, kako bi se izbjegli ekološki problemi u Jadranu, predloženo je da naftovod ne ide u Omišalj nego da kod mjesta Melnice, 15 kilometara prije Rijeke, skreće u Trst. U Trstu se ta nafta ne bi izvozila, već bi se tamo naftovod spojio na tzv. TAL naftovod koji ide u Austriju i Češku sve do Münchena. Isto tako u Trstu bi se spajao na sustav naftovoda za sjevernu Italiju. Tako ne bi bilo izvoza nafte brodovima nego iz cijevi u cijevi. Tada su 2005. u projekt ušle Slovenija i Italija. Slovenci su bili malo rezervirani, ali su rekli da nemaju ništa protiv, a Talijani su pokazali izrazito veliki interes za PEOP”, rekao je za 'Nacional' gosp. Tomšić.