S ugljenom se iz njemačkih ugljenokopa već davno ne može zaraditi. Dok je svjetska cijena kamenog ugljena negdje oko 60 eura, bez subvencija jedna bi tona njemačkog ugljena stajala 165 eura - izvještava 'Poslovni dnevnik'. S druge strane, Savezni ured za geodetiku i sirovine u svojoj je studiji došao do zaključka kako će već za 25 godina ugljen opet biti najvažniji energent na svijetu - 2030. godine će nadmašiti količinu koliko se može crpiti nafte, a raspoloživost zemnog plina bit će manja nego što se danas pretpostavlja. No, politika u Berlinu ne želi čekati toliko dugo jer ugljen iz Nemačke porezne platiše danas stoji 2,5 milijarde eura. Statistički, za svako radno mjesto u rudnicima ugljena država plaća 75.000 eura. Jedan njemački insitut za ekonomiju izišao je s prijedlogom da umjesto što u oknima rudnika svakog dana nestaje oko deset milijuna eura, tih deset milijuna utroši u jedan institut za nove tehnologije koji bi tim novcem radio čitavu godinu - piše 'Poslovni dnevnik'. Zato, što se prije zatvore okna, to će više novca ostati za istraživanje novih tehnologija. Za Sindikat rudnika, kemijske industrije i energetike to je ishitreni zaključak. Sindikat, a njima su se odnedavno priključili i socijaldemokrati, zato zagovara koncepciju minimalne eksploatacije ugljena od najviše 10 milijuna tona ugljena godišnje.