Slovenska elektroenergetska tvrtka GEN energija predstavila je 17. rujna trenutačno stanje projekta drugog bloka NE Krško (tzv. projekta NEK ) 2i rezultate dvije važne stručne studije za njegov daljnji razvoj. Jedna je preliminarna prometna studija u kojoj je ruta Koper - Ljubljana - Celje - Krško, duljine oko 274 km, ocijenjena najprikladnijom za budući transport opreme na gradilište postrojenja. Tu je i studija izvedivosti rashladnih tornjeva koja je pak pokazala kako je za njih najprikladnije rješenje tornjeva s prirodnim propuhom.
"Otkad sam preuzeo upravljanje GEN energijom, jedna od mojih ključnih smjernica u projektu NEK 2 bila je vrlo jasna: stručni temelji moraju biti čvrsti, važne informacije moraju se javnosti prezentirati pravodobno i razumljivo. Kod projekta te veličine očekuje se da će biti različitih mišljenja i zahtjevnih pitanja. Upravo zato nam je potrebna otvorena rasprava temeljena na podacima i argumentima," izjavio je tom prigodom mr. sc. Andrej Vizjak, generalni direktor GEN energije.
Stanje projekta predstavio je dr. Bruno Glaser, tehnički direktor tvrtke: "Projekt NEK 2 napreduje u nekoliko usporednih područja, od pripreme stručnih podloga za smještaj u prostor i pripreme ključnih analiza i studija, do pripreme natječajne dokumentacije za odabir dobavljača opreme. Takva stručna podloga omogućava nam daljnje korake i odluke na temelju provjerenih podataka i sveobuhvatnih analiza."
U trenutačne ključne elemente projekta NEK 2 ubrajaju se i izrada analize vjerojatnosti opasnosti od potresa, stručnih osnova za proces državnog prostornog planiranja i izrada natječajne dokumentacije za odabir dobavljača opreme.
U spomenutoj prometnoj studiji na predloženoj je ruti izdvojeno 112 kritičnih točaka ili dionica koje će zahtijevati dodatnu tehničku provjeru i prilagodbu raznih ograničenja visine i širine prometnica i drugih infrastrukturnih značajki i osiguravanje mostova. To će sve pokazati konačna prometna studija, čija se izrada očekuje do kraja ljeta 2028. godine.
U studiji izvedivosti rashladnih tornjeva razmatrana su četiri moguća rješenja: uz odabrani toranj s prirodnim propuhom, bila su to i rješenja s kombiniranim prirodnim i mehaničkim propuhom i s mehaničkim rashladnim ćelijama s induciranim propuhom. Ključne prednosti odabranog rješenja su pouzdan rad, vrlo mala vlastita potrošnja električne energije (jer nisu potrebni ventilatori) i manji zahtjevi za održavanjem, a ovisno o odabranom tipu reaktora, toranj bi bio visok 193 - 198 m. Pri izradi te studije u obzir su uzimani i mogući učinci klimatskih promjena i zahtjevnijih vremenskih uvjeta na učinkovitost hlađenja nuklearne elektrane.
Također je prikazano izvješće o pripremi modela financiranja projekta. Pri tome nije bilo riječi o novim ili višim procjenama troškova ulaganja, već je prikazana trenutačna cijena koja, uzimajući u obzir inflaciju, pokazuje koliko će sredstava trebati osigurati do izgradnje 2040. godine. U skladu s time, ako bi se radilo o nuklearnoj elektrani snage 1,1 GW, ukupni troškovi ulaganja i financiranja do tada bi iznosili 14,838 milijardi eura, a ako bi elektrana imala snagu 1,65 GW, troškovi bi mogli biti 21,759 mlrd. eura.
U sljedećim fazama projekta nastavit će s pripremom i provjerom stručnih, tehničkih i prostornih podloga, stoji u objavi GEN energije.
