„Pokretanje europskog gospodarstva bit će jedan od glavnih prioriteta Europske komisije u sljedećem razdoblju“, poručila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u godišnjem govoru o stanju Unije. Poseban naglasak stavila je na energetiku, koja i dalje predstavlja jedan od ključnih izazova za konkurentnost europske industrije.
Visoke cijene energije i dalje opterećuju građane i poduzeća, dok je rat na Bliskom istoku ponovno pokazao koliko je Europa osjetljiva na ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima. Prema podacima koje je iznijela von der Leyen, od početka sukoba dodatni trošak uvoza fosilnih goriva dosegnuo je nevjerojatnih 90 milijardi eura.
Komisija zato želi ubrzati elektrifikaciju gospodarstva i povećati ulaganja u domaće izvore energije, uključujući obnovljive izvore i nuklearnu energiju. Cilj je do 2040. godine udvostručiti udio električne energije u gospodarstvu, čime bi se, prema procjeni Komisije, račun Europe za uvoz fosilnih goriva mogao smanjiti za oko 260 milijardi eura godišnje.
Istodobno, sve veći problem predstavlja elektroenergetska infrastruktura. Europa je prošle godine instalirala više od 80 GW novih obnovljivih kapaciteta, ali čak šest puta veći kapacitet još čeka priključenje na mrežu. Zato Komisija najavljuje ubrzavanje ulaganja u elektroenergetske mreže, priključke i sustave za skladištenje energije.
Energetika je pritom povezana i s kritičnim sirovinama. EU za niz ključnih sirovina više od 80 posto ovisi o Kini, a kod pojedinih rijetkih zemalja ovisnost doseže 90 posto. Nova Europska korporacija za kritične sirovine trebala bi zajedničkom nabavom pomoći u stvaranju strateških zaliha potrebnih za baterije, električna vozila, čipove i čiste tehnologije.
Uz energetiku, Komisija najavljuje smanjenje administrativnog opterećenja za poduzeća, ubrzavanje izdavanja dozvola, reformu bankarskog sustava te snažnija ulaganja u umjetnu inteligenciju, infrastrukturu i europsku industriju.
