Pred središnjim instrumentom Europske unije za zaštitu klime, Europskim sustavom trgovanja emisijama (EU ETS) velike su kušnje. Naime, zbog namjeravane reforme tog sustava brojne europske korporacije uputile su dopis čelnicima EU-a u kojem upozoravaju na mogućnost gubitaka brojnih radnih mjesta, ako se provede sve što je tom reformom predviđeno.
Radi se o oko 40 industrijskih grupacija iz cijele Europe. "Zahtijevamo odlučnu intervenciju kako bismo zaustavili rastuće troškove u ETS-u," navodi se u dopisu predsjedniku Vijeća EU-a Antóniju Costi i predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Ako se nastavi s onime što se namjerava, postoji mogućnost preseljenja proizvodnje i zatvaranja postrojenja, također se upozorava u tom dopisu. Među njegovim su potpisnicima kemijski divovi kao što su BASF, Evonik i Covestro i čeličane Thyssenkrupp i ArcelorMittal. "Posljedice kao što su ukidanje radnih mjesta, smanjenje ulaganja i usporavanje gospodarskog rasta mogu se predvidjeti. Donositelji političkih odluka moraju poduzeti hitne mjere za reformu ETS-a kako bi spriječili daljnju štetu europskoj industrijskoj osnovici," napominju predstavnici europske industrije.
Trgovanje emisijama središnji je instrument EU-a za zaštitu klime na putu prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Tvrtke - uzročnice emisija moraju ishoditi dozvole za emisije plinova koji su štetni za klimu kao što su ugljikov dioksid, a zatim tim dozvolama mogu trgovati, što je ujedno poticaj energetski intenzivnim industrijama za smanjivanje emisija. To pak uzrokuje troškove po svakoj toni emitiranog CO2, a tijekom godina broj dostupnih dozvola (emisijskih certifikata) se smanjuje
Zbog toga raste pritisak industrije i dijela politike kako bi se ublažio okvir trgovanje emisijama kako bi se smanjio teret za gospodarstvo. No, za ovo je ljeto planirana temeljita revizija cijelog sustava trgovanja emisijama, pri čemu bi EK prijedloge trebao predstaviti već u srpnju.
Europa je u svijetu ostala gotovo sama
Sustav trgovanja emisijama više ne odražava globalnu stvarnost, ističe se u spomenutom dopisu. Naime, EU nameće nove i visoke troškove za emisije CO2 industriji koja se već bori sa skupom energijom i propisima. "To je kombinacija koja sve brže potkopava konkurentnost," upozorava se u dopisu.
Industrijske korporacije iz Europe smatraju i da nisu ispunjeni preduvjeti za industrijsku transformaciju. Na primjer, nedostaje funkcionalna infrastruktura za vodik i CO2, a kupci nisu voljni plaćati za proizvode s malim udjelom ugljika. Ipak, čini se da tu nema suglasnosti. Primjerice, dok se neke metaloprerađivačke tvrtke kao što su Thyssenkrupp i ArcelorMittal zalažu za slabljenje sustava trgovanja emisijama, druge tvrtke koje su već uložile u prilagodbu svojih pogona i proizvodnje, kao što je njemački proizvođač čelika Saarstahl, tome se protive.
Njemački industrijski sindikat IG Metall, koji je nedavno održao prosvjede u Berlinu i Völklingenu, također je upozorio na probleme povezane s prelaskom industrije na klimatski neutralnu proizvodnju jer smatra da bi to moglo ugroziti mnoga radna mjesta, objavila je njemačka tiskovna agencija DPA.
