Udio ugljena u proizvodnji električne energije u Europskoj uniji nastavlja dugoročni pad i u 2025. godini dosegnuo je rekordno niskih 9,2 posto, pokazali su najnoviji podaci Eurostata iz kolovoza. U samo 35 godina ugljen je od više od trećine proizvodnje električne energije u EU-u postao jedan od najmanje zastupljenih izvora, dok su ga u međuvremenu prestigli prirodni plin, hidroenergija, energija vjetra i solarna energija.
U 2025. godini kameni ugljen sudjelovao je s 3,7 posto, odnosno 105.601 GWh, a smeđi ugljen s 5,5 posto, odnosno 154.186 GWh, u ukupnoj bruto proizvodnji električne energije EU-a. Ukupni udio ugljena prvi je put pao ispod deset posto već 2024., a lani je dodatno smanjen.
Promjena je posebno izražena u odnosu na početak promatranog razdoblja. Godine 1990. kameni ugljen činio je 19,8 posto, a smeđi ugljen 15,3 posto proizvodnje električne energije. Zanimljivi su podaci Eurostata kako su drugi izvori energije polako istiskivali ugljen iz europskog proizvodng miksa: nuklearna energija prestigla je ugljen 1994., prirodni plin 2019., hidroenergija i vjetar 2023., a solarna energija 2024. godine.
Suša nije vratila Europu korištenju ugljena
Pad proizvodnje prati i smanjenje potrošnje. Procjenjuje se da je potrošnja kamenog ugljena u EU-u 2025. pala na oko 107 milijuna tona, a smeđeg ugljena na 184 milijuna tona, obje razine među najnižima u povijesti.
Trend postupnog napuštanja ugljena vidljiv je i među državama članicama. Portugal je već 2021. prestao koristiti kameni ugljen za proizvodnju električne energije, dok je Slovačka 2024. ugasila proizvodnju električne energije iz smeđeg ugljena.
U Hrvatskoj je također vidljiv dugoročan pad potrošnje ugljena i koksa (kategorija raspoloživo za tuzemnu potrošnju). Između 2020. i 2023. potrošnja se smanjila s oko 79 na 53 PJ, a tijekom 2024. i 2025. zadržala se na niskoj razini, pri čemu se bilježi veća potrošnja u periodu od srpnja do prosinca. Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku za 2026. potvrđuju nastavak silaznog trenda. Kao godina "izlaska iz ugljena" spominjala se najkasnije 2033. iako je moguće da će se to dogoditi znatno ranije, bar je tako najavljeno prije pet godina.
Bosna i Hercegovina "vozi" na ugljen
Na širem području jugoistočne Europe potrošnja kamenog ugljena također ostaje relativno niska. U 2025. godini na Zapadnom Balkanu iznosila je nešto manje od milijun tona, pri čemu je Bosna i Hercegovina činila približno polovicu ukupne potrošnje.
Usporedba 2025. i 2026. pokazuje da suša može privremeno usporiti pad korištenja ugljena, ali ne mijenja dugoročni trend. U 2025. slabija hidro- i vjetroproizvodnja povećala je proizvodnju iz ugljena, osobito u prvom polugodištu; ipak je godišnja potrošnja ugljena u EU pala oko 5%. U ljeto 2026. suša je ponovno snažna, osobito u srednjoj i jugoistočnoj Europi, ali zasad nema usporedivog povratka ugljenu. Veći dio manjka hidroenergije pokrivaju solarna energija, plin i uvoz.
