Ljetni maksimumi potrošnje električne energije u Hrvatskoj prestigli su zimske, a 11. kolovoza je zabilježen povijesni satni maksimum od 3400,5 megavatsati (MWh) pokazali su Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS). Pri tome je važno imati istaknuti da je ukupna potrošnja čak i veća jer se dio električne energije danas proizvodi „iza brojila“, tj. proizvodi se tamo gdje se i troši i ne mjeri se od strane operatora sustava.
Hrvatska trenutno ima oko 600 MW instalirane snage sunčanih elektrana na krovovima, čija proizvodnja smanjuje potrebu korisnika za preuzimanjem električne energije iz mreže. Stoga izmjereno opterećenje elektroenergetskog sustava ne predstavlja nužno i ukupnu električnu energiju koju su u tom trenutku potrošili svi potrošači u Hrvatskoj.
Podaci o potrošnji pokazuju da se odnos između ljetnih i zimskih vršnih opterećenja posljednjih godina promijenio. Nekada su zimski maksimumi bili viši od ljetnih, no razlika se postupno smanjivala, među ostalim zbog toplijih zima, sve toplijih ljeta i turističke potrošnje, da bi ljetni maksimumi naposljetku prestigli zimske, ističu iz HOPS-a.
Zime i ljeta
Tako je najveća satna potrošnja struje tijekom zime 2023. na 2024. iznosila 2905 MWh, zime 2024. na 2025. porasla je na 3052 MWh, a prošle zime na 3264,2 MWh. Ljetni maksimum 2024. bio je 3362,8 MWh, prošle godine 3150,1 MWh, dok je u kolovozu ove godine (za koji podaci još nisu dostupni) dosegnuo povijesni maksimum od 3400,5 MWh, zabilježen u 21 sat.
U prvih sedam mjeseci potrošnja električne energije u Hrvatskoj porasla je za 1,0% u odnosu na 2025. te 1,9% u odnosu na 2024., što potvrđuje blag, ali kontinuiran trend rasta.
Rast je bio izraženiji početkom godine, dok je tijekom ljeta potrošnja bila stabilnija. Unatoč rekordnom toplinskom valu, ovogodišnja srpanjska potrošnja nije dosegnula razinu iz 2024., nego je ostala oko 8% niža. Jedan od razloga rasta ljetne potrošnje je sve raširenija uporaba klima-uređaja, no operatori sustava nemaju podatke o broju ugrađenih klima i dizalica topline pa se njihov pojedinačni utjecaj ne može precizno izdvojiti.
Istodobno, takvi se uređaji sve češće koriste i za grijanje, pri čemu inverter klima-uređaji i u kontinentalnoj Hrvatskoj mogu biti dovoljni za grijanje zimi.
