SAD dobivaju 100-godišnju koncesiju na venezuelansku naftu

Autor: B.K. Objavljeno: 31.08.2026. 🕜 10:14 Lokacija: Washington
  • Naftne bušotine (izvornik: Georg Spade / Shutterstock, 2011.)

• bušotine, nafta, proizvodnja nafte i plina
    Izvor: Georg Spade / Shutterstock

Osniva se nova zajednička kompanija u kojoj će SAD kontrolirati 55 posto efektivne proizvodnje te dobivati naftu po cijeni troška. Riječ je o 17 strateških polja s ukupno 65 milijardi barela rezervi, uz koncesiju na 100 godina.

Sjedinjene Američke Države i Venezuela sklopile su sporazum kojim SAD dobivaju većinsku kontrolu nad više od 65 milijardi barela dokazanih naftnih rezervi te južnoameričke zemlje, objavio je američki predsjednik Donald Trump. Objavu na mreži Truth Social, u kojoj je posao nazvao "najvećim naftnim poslom u povijesti svijeta".

Prema Trumpu, dogovor su ispregovarali državni tajnik Marco Rubio i tajnik za rat Pete Hegseth, u suradnji s privremenom predsjednicom Venezuele Delcy Rodríguez i privatnim partnerima. Osniva se nova zajednička kompanija u kojoj će SAD kontrolirati 55 posto efektivne proizvodnje te dobivati naftu po cijeni troška. Riječ je o 17 strateških polja s ukupno 65 milijardi barela rezervi, uz koncesiju na 100 godina. Rodríguez je sporazum nazvala "povijesnim" te navela kako bi mogao privući više od 100 milijardi dolara ulaganja i donijeti državi više od 209 milijardi dolara poreznih prihoda. Prema izvještajima, nova bi kompanija po rezervama mogla postati druga najveća privatna naftna tvrtka na svijetu, odmah iza Saudi Aramca.

Trump tvrdi da posao "više nego udvostručuje" američke naftne rezerve i da će dugoročno sniziti cijene goriva. Motivi su i unutarpolitički: administracija je pod pritiskom zbog rasta cijena benzina uoči studenih izbora sredinom mandata, dok su strateške rezerve SAD-a pale na najniže razine od 1980-ih. Kontekst je i šestomjesečni rat s Iranom, koji potresa globalno tržište nafte.

Sporazum slijedi nakon niza američkih poteza prema Venezueli, uključujući svrgavanje predsjednika Nicolása Madura u siječnju 2026., zapljenu venezuelanskih tankera te napade na brodove za koje se tvrdilo da prevoze drogu.

Stručnjaci su suzdržani. Cijena nafte nakon objave pala je, a ne porasla — brojka od 65 milijardi barela odnosi se na rezerve u zemlji, ne na barele spremne za izvoz, dok infrastrukturna ograničenja usporavaju stvarnu proizvodnju (Venezuela danas proizvodi oko 1,25 milijuna barela dnevno). Dodatna je prepreka i priroda venezuelanske nafte — riječ je o teškoj, kiseloj sirovini pogodnoj za dizel i asfalt, dok SAD za benzin treba laku, slatku naftu.

TAGOVI