Korištenje ugljena za proizvodnju električne energije u Kini poraslo je u prvoj polovici 2026. godine dok je istodobno rekordna količina energije vjetra i Sunca izgubljena zbog smanjenja proizvodnje.
Najveći svjetski emiter stakleničkih plinova pustio je u pogon 30 GW novih kapaciteta za proizvodnju energije iz ugljena ove godine do lipnja, a proizvodnja je porasla za 3% nakon pada prošle godine, prema izvješću Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) i Globalnog energetskog monitora (GEM). U istom razdoblju povučeno je iz pogona samo 2,7 GW kapaciteta termoelektrana na ugljen.
Širenje proizvodnje iz ugljena proizlazi iz porasta odobrenja za izgradnju elektrana koji je uslijedio nakon nestašice električne energije uzrokovane prvenstveno visokim cijenama ugljena 2021. godine, kada su nestanci struje i zatvaranja tvornica pogodili otprilike 20 kineskih provincija. Lokalne vlasti odgovorile su ubrzanim pokretanjem novih projekata, zbog sigurnosti opskrbe.
Dodatnih 274 GW kapaciteta u ugljenu - što je ekvivalentno otprilike petini postojeće kineske flote elektrana - već je u izgradnji ili ima dozvole za izgradnju, što znači da je velik dio širenja sektora određen u predstojećim godinama, navodi se u izvješću, piše Climate Home News. Struka ističe da nakon što se izgrade termoelektrane na ugljen, one će desetljećima tražiti prihode i radne sate, a to može istisnuti zelenu energiju i usporiti zatvaranje starijih termoelektrana na ugljen. Iako je Kina u prvoj polovici godine prvi put proizvela manje od polovice električne energije iz ugljena, ukupna proizvodnja iz tog energenta ipak je porasla za 3,4 posto zbog veće potražnje.
Gradnja TE na ugljen događa se u isto vrijeme kada Peking signalizira postupnu promjenu u svojoj energetskoj retorici. U dokumentu objavljenom prošlog travnja, kineska vlada pozvala je zemlju da "razumno kontrolira" koliko električne energije zapravo proizvodi iz ugljena. Količina zelene električne energije koja se rasipa nastavila je rasti.
Ograničavanje prihvata u mrežu
Procijenjene stope ograničavanja prihvata u mrežu, namjernog smanjenja električne energije iz zelenih izvora, za vjetar i sunce porasle su za otprilike polovicu u šestomjesečnom razdoblju u usporedbi s prošlom godinom, čime se gubi ekvivalent godišnje proizvodnje električne energije u Indoneziji. Istraživači su rekli da je to uzrokovano nemogućnošću kineske mreže da apsorbira dodatnu čistu električnu energiju, uz ugovore i mehanizme određivanja cijena koji pogoduju ugljenu.
Kina se u svom najnovijem petogodišnjem planu također obvezala smanjiti ugljični intenzitet za 17% između 2026. i 2030 te planira postići neto nulu do 2060. Istraživači smatraju da postojeća politika usporava energetsku tranziciju i dovodi u pitanje ostvarenje cilja ugljične neutralnosti do 2060. godine. Autorica izvješća Qi Qin upozorava da će nove termoelektrane desetljećima ostati u pogonu, potiskujući proizvodnju iz obnovljivih izvora i odgađajući gašenje starijih elektrana na ugljen.
Autori pozivaju kineske vlasti da zaustave izdavanje dozvola za nove termoelektrane na ugljen, smanje zajamčene ugovore za proizvođače iz ugljena te ubrzaju ulaganja u elektroenergetsku mrežu i skladištenje energije kako bi se obnovljivi izvori mogli učinkovitije koristiti.
