Makedonski energetski kapaciteti koji rade na ugljen neće biti zatvoreni na brzinu. Drugi veliki izazov su starost i neučinkovitost postojećih kapaciteta.
Makedonske energetske vlasti kažu da neće biti zatvaranja ovih kapaciteta u državi bez plana, kao i da je država posvećena zelenoj tranziciji – no ne putem brzih improvizacija, ne na teret građana i ne bez stabilnog izvora bazne energije. Najveći proizvođač električne energije u toj zemlji, REK Bitola, radi na ugljen. Stručnjaci smatraju da ta država još uvijek nije spremna zatvoriti te termoelektrane. Nacionalnom strategijom za energetiku bilo je predviđeno postupno zatvaranje termoelektrana u zemlji. Do 2022. godine trebao se zatvoriti TEC Oslomej, a od 2026. do 2032. godine jedan po jedan blok u REK Bitola.
"Prema Pariškom sporazumu, budući da smo potpisnici tog sporazuma, dužni smo ih zatvoriti. Mislim da nismo spremni zatvoriti ih jer smo još uvijek ovisni o balansiranju sustava. Ako se do tada ne izgradi Čebren, a imamo potrebu za sustavom za balansiranje, jer svi ovi obnovljivi izvori rade u određenom razdoblju dana i zato im je potreban sustav za uravnoteženje", kaže Zoran Mitreski, stručnjak za energetiku.
"U energetici se projekti i novi proizvodni kapaciteti ne grade tako brzo i lako, posebno kada je riječ o većim proizvodnim kapacitetima sa stabilnom proizvodnjom, za razliku od fotonaponskih elektrana. Zato je možda cilj za 2030. godinu pomalo ambiciozan od strane države. Moraju se postaviti određeni ciljevi, obaviti pripreme i postaviti projekti na ispravne temelje kako bi se mogli realizirati što je brže moguće", kaže Dragan Minovski, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Štipu.
40% električne energije iz obnovljivih izvora
Danas Makedonija proizvodi više od 40% električne energije iz obnovljivih izvora, ali to vrijedi kada ima sunca, vjetra ili vode. Za vlasti je još jedan veliki izazov starost i neučinkovitost dijela postojeće infrastrukture.
"Proizvodni kapaciteti, kao i prijenosna i distribucijska mreža, građeni su prije desetljeća i nisu dizajnirani za integraciju velikih količina obnovljivih izvora. To zahtijeva značajna ulaganja i pažljivo planiranje kako bi se sustav modernizirao bez narušavanja stabilnosti", kaže Sanja Božinovska, ministrica rudarstva i energetike.
Prema njezinim riječima, drugi izazov je financiranje, jer su energetske reforme skupe, osobito kada je riječ o izgradnji novih kapaciteta, digitalizaciji mreža i projektima energetske učinkovitosti. Energetske vlasti kažu da je zato potrebno raditi kombinacijom javnih ulaganja, europskih fondova i privatnog kapitala. Kako bi reforme uspjele, potrebna je transparentna i predvidiva regulativa koja će potaknuti privatni sektor na ulaganja. To znači pojednostavljene procedure, brze dozvole i jasna tržišna pravila. I na kraju, ali ne manje važno, tu je i ljudski faktor.
