Srpska naftna kompanija NIS dovedena je na rub operativnog kolapsa zbog američkih sankcija, dok je njezin većinski ruski vlasnik spreman prodati svoj udio. Zbog hitnosti situacije, odluka o tome tko će preuzeti kontrolni udio mogla bi se donijeti u roku od nekoliko dana - na temelju svoje financijske pozadine i regionalne prisutnosti, MOL je snažan kandidat, ali u utrku se uključio i konkurentski ADNOC.
Odluka o budućnosti srpske naftne tvrtke NIS mogla bi biti donesena za nekoliko dana, budući da se bori s ozbiljnim operativnim poteškoćama od stupanja na snagu američkih sankcija 8. listopada. Situacija ne samo da ugrožava sigurnost opskrbe energijom u Srbiji, već bi mogla imati i ozbiljne ekonomske i političke posljedice na regionalnoj razini. MOL je među potencijalnim investitorima koji bi mogli preuzeti većinski ruski udio, a na temelju svojih financijskih mogućnosti ima realne šanse za dovršetak akvizicije, izvještava 24.hu.
NIS (Naftna Industrija Srbije) ključni je igrač u srpskoj naftnoj industriji i upravlja jedinom većom rafinerijom u zemlji, koja se nalazi u Pančevu. Do sada je tvrtka uglavnom prerađivala morsku sirovu naftu dopremljenu naftovodima kroz Hrvatsku. Međutim, američke sankcije učinile su uvoz praktički nemogućim, uzrokujući gotovo potpuni prekid velikih isporuka. To je odmah rezultiralo značajnom nesigurnošću u opskrbi: bez brzog rješenja, Srbija bi mogla ostati bez svojih strateških rezervi nafte u roku od nekoliko dana, prisiljavajući rafineriju na zatvaranje.
Rafinerija u Pančevu ima godišnji kapacitet od 4.8 milijuna tona, a njezino zatvaranje ostavilo bi zemlju 100% ovisnom o uvozu. Osim toga, srpska naftna tvrtka upravlja najvećom mrežom maloprodaje goriva u zemlji s oko 327 benzinskih postaja, tako da bi svaki prekid njezina rada uzrokovao trenutne gospodarske poremećaje.
Rusi spremni prodati svoj dio?
Vlasnička struktura srpske naftne tvrtke je fragmentirana, ali Gazprom drži većinski udio od više od 50%, dok srpska država posjeduje gotovo 30%. Preostali udio drže zaposlenici i privatni investitori. Zbog vlasničke strukture i sankcijske pozadine, čini se da je ruska strana spremna prodati svoj udio. To bi bio strateški značajan korak i politički i ekonomski: obnavljanje sigurnosti opskrbe Srbije izuzetno je hitno, dok je za Gazprom rješavanje problema preporučljivo zbog sve većeg pritiska sankcija.
Šef ureda mađarskog premijera Gergely Gulyás je na vladinoj konferenciji za novinare najavio potencijalno sudjelovanje MOL-a. Iako mađarska naftna grupa nije službeno potvrdila pregovore, srbijanski mediji razgovore tretiraju kao činjenicu. Pojavila se i još jedna velika zainteresirana strana: državna naftna tvrtka Ujedinjenih Arapskih Emirata, ADNOC. Međutim, prema izvješćima srbijanskog tiska, MOL trenutno pregovara s jače pozicije, prvenstveno zbog svoje regionalne prisutnosti.
Prema Economx, glavno preostalo pitanje je vrijednost mnogo raspravljanog udjela. Prema analitičaru Erste banke Tamásu Pletseru, paket od 56.1% NIS-a vrijedi 1.41 milijardu USD – oko 465 milijardi forinta po trenutnom tečaju – izračunato na temelju EBITDA-e tvrtke za 2024. i multiplikatora EV-a od 4.5 tipičnog za naftne i plinske tvrtke s tržišta u nastajanju. Krajem trećeg tromjesečja ove godine, MOL je imao 1.42 milijarde američkih dolara u gotovini i novčanim ekvivalentima – praktički isti iznos kao i vrijednost udjela. To znači da je tvrtka mogla dovršiti transakciju bez uključivanja vanjskog financiranja.
