Na web stranicama Istarske županije objavljen je Netehnički sažetak Studije utjecaja na okoliš rekonstrukcije TE Plomin, odnosno "zamjene postojeće TE Plomin 1 u cilju modernizacije i povećanja kapaciteta" zainteresiranima je dostupna osnovna informacija za javnu raspravu - koja formalno počinje u srijedu i traje mjesec dana - o ovoj velikoj elektroenergetskoj investiciji koja bi se trebala dogoditi u Plominskom zaljevu. Što se tiče samog zahvata, iz dokumentacije je razvidno da citirana "rekonstrukcija", "zamjena" i "modernizacija" stare TE Plomin 1 (u pogonu od 1970. godine) zapravo znači izgradnju novog postrojenja. U HEP-u ga zovu TE Plomin C-500, a taj novi elektroenergetski blok imat će snagu od 500 MW i struju će proizvoditi koristeći uvozni kameni ugljen. Predviđa se da bi struju trebao početi isporučivati u 2018. godini, a s njegovim puštanjem u pogon ugasila bi se jedinica od 125 MW. Tako bi u konačnici dvije termoelektrane - dvojka, koja radi na uvozni uljen od 2000. godine, i nova Plomin C - imale ukupnu snagu od 710 MW umjesto današnjih 335 MW. Novi blok trebao bi godišnje, tijekom 7.600 sati rada, proizvesti između 3,6 i 3,7 tisuća GWh struje, za što će trošiti više od milijun tona ugljena koji će stizati morskim putem, brodovima u Plominski zaljev. Izrađivači studije tvrde da će negativni utjecaj novog postrojenja na okoliš biti manji nego što je sada kad je aktivna stara, problematična jedinica. Tako ističu da će zrak ostati unutar prve kategorije kakvoće, uz napomenu da to neće narušiti ni kumulativni utjecaj koncentracije sumpornog dioksida i dušičnih oksida u okolici izvora. Također tvrde da će koncentracija i taloženje štetnih tvari i obuhvat tog područja biti manji nego sada te da će utjecaj na ekosustav i vegetaciju zbog pogona TE Plomin biti daleko ispod graničnih vrijednosti. Konstatira se da su odgovarajuće studije pokazale opravdanost i korisnost zamjene TE Plomin 1 s TE Plomin C kako za državu tako i za regiju i lokalnu zajednicu pa se navodi da o poslovanju termoelektrane ovisi 35 tvrtki i 244 zaposlenika s područja deset općina i gradova Istarske i Primorsko-goranske županije. Cjelovita dokumentacija, koja obuhvaća četiri deblje knjige/fascikla studije utjecaja na okoliš te zahtjev za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša i tehničko-tehnološko rješenje namjeravanog zahvata, može se od srijede pogledati u pulskom sjedištu Istarske županije te u upravama Općine Kršan i Grada Labina, na čijem se području nalazi kompleks plominskih termoelektrana pa su te samouprave nositelji javne rasprave, piše Labin.com.