Vladine prijedlog izmjena Zakona o privatizaciji Ine, kojim se u toj kompaniji želi ograničiti vlasništvo na 49% dionica čime bi se spriječilo MOL da postane većinski vlasnik, ocijenjen je u Europskoj komisiji onako kako se moglo i očekivati u trenutku kad ga je Vlada poslala na mišljenje u Bruxelles - negativno. Vladina delegacija koja je u ponedjeljak u sjedištu Europske komisije pokušala opravdati razloge za donošenje zakona, dobila je jasna upozorenja što može uslijediti ako se takav zakon donese i da on može postati nepotrebna prepreka pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Nacional piše da su u EK ocijenili da bi donošenjem takvog zakona bila narušena sloboda kretanja kapitala, te da je neprihvatljivo da takvu restriktivnu mjeru donosi organ političke vlasti koji je pritom zainteresirana strana u sporu. Ipak, Nacional piše da su predstavnici EK delegaciji rekli da bi mjera ograničavanja vlasničkih prava mogla biti prihvatljiva jedino kad bi ju donijela politički neovisna institucija, primjerice, sud. Takav scenarij moguć je i prema hrvatskim zakonima pa se na temelju čl. 153. Zakona o kaznenom postupku protiv Sanadera za primanje mita Hrvatska kao oštećena strana može podnijeti zahtjev za utvrđivanje ništavnim Međudioničarskog sporazuma, a na temelju čl. 160 mogu se tražiti mjere osiguranja imovinsko-pravnog zahtjeva prema odredbama Ovršnog zakona. Drugim riječima, državni odvjetnik može tražiti da se do kraja postupka protiv Sanadera zabrani MOL-u da raspolaže pravima koja je stekao na temelju ugovora što ga je sklopio bivši premijer. Takvoj odluci Europska komisija ne bi prigovarala pod uvjetom da je zakonska procedura poštovana, konstatira Nacional i dodaje da se može očekivati da će takav zahtjev sudu uskoro biti i predan. Novi list više se bavi političkim posljedicama eventualnih izmjena Zakona o privatizaciji Ine. Naglašavaju da u Vladi o sastanku u Bruxellesu nerado govore, jer bi nakon njega moglo uslijediti povlačenje zakona koji su Banski dvori, ali i premijerka Jadranka Kosor osobno, predstavljali kao način na koji će se zaštititi nacionalni interesi u Ini. Pri tome se premijerka pozivala na optužnicu DORH-a koja sumnjiči bivšeg premijera Ivu Sanadera da je nakon primanja mita pogodovao MOL-u u Dioničarskom ugovoru. Europski birokrati nisu, doznaje se od izvora iz Banskih dvora, imali puno razumijevanja za taj problem i Vladu su upozorili da bi Hrvatska mogla postati jedan od »slučajeva« u kojima se propituje je li zemlja donijela zakon protivan Sporazumu o stabilizaciji i priodruživanju kojeg je potpisala prije deset godina, ali protivan i pravilima Unije o slobodi kretanja kapitala što ih moraju poštivati sve članice. "Nisu oni nama pokušali reći što mi trebamo napraviti, a još manje što možemo učiniti. Ne daju u Komisiji naputke, ali dali su nam do znanja što mogu biti posljedice takvih zakona i da se Hrvatska može, onog trenutka kad postane članica, staviti na listu slučajeva, odnosno zemalja čije postupke provjerava Europski sud pravde", kaže jedan sugovornik. No, prije toga Hrvatsku bi zainteresirana članica, u ovom slučaju Mađarska, mogla prijaviti Komisiji, i to je našoj delagaciji dano do znaja u Bruxelllesu, da krši pravila o slobodi kretanja kapitala i u tom slučaju bi Komisija bila ta koja bi arbitrirala između dvije države. Pravni stručnjaci kažu da to znači da Mađarska može nakon prijave Komisiji zatražiti da se ponovno inicira otvaranje poglavlja o slobodi kretnja kapitala, jer su sva poglavlja i formalno privremeno zatvorena i Hrvatska se mora nastaviti prilagođavati europskim pravilima i u razdoblju prije samog pristupanja Uniji. U takav rasplet naši izvori ipak ne vjeruju jer bi odluku o ponovnom otvaranju pregovora morale donijeti sve članice jednoglasno. "No, Mađarska može odugovlačiti ratifikaciju ugovora ili, ako su baš jako srditi, mogu ga uopće ne potpisati", kaže jedan sugovornik Novog lista.