Odlični rezultati norveškog elektroenergetskog diva

Autor: B. O. Objavljeno: 04.03.2024. 🕜 13:27 Lokacija: Oslo (Norveška)
  • Postrojenje SE Rundedal u Nizozemskoj u vlasništvu norveške elektroenergetske tvrtke Statkraft (izvornik: Statkraft, veljača 2023.)

• sunčane elektrane, Statkraft
    Izvor: Statkraft

Poslovanje Statkrafta u prošloj godini

Norveška državna elektroenergetska tvrtka Statkraft ostvarila je u 2023. drugi najbolji financijski rezultat dosad, unatoč tome što su cijene električne energije bile znatno niže nego u prethodnoj godini. Vrijednosni doprinos tržišnih aktivnosti i upravljanja energijom i dalje ostaje snažan.

Neto operativni prihodi iznosili su 5,7 milijardi eura u 2023. u usporedbi sa 7,5 milijardi godinu ranije, kada je europska energetska kriza uzrokovala iznimno visoke cijene i ekstremnu volatilnost. Temeljni EBIT (dobit prije kamata i poreza) smanjio se na 3,6 milijardi eura s 5,4 milijarde eura u 2022., uglavnom zbog znatno nižih cijena električne energije, dok je dobit nakon oporezivanja iznosila 2,3 milijarde eura u usporedbi s 2,8 milijardi eura godinu ranije.

Statkraft je u protekloj godini potpisao ugovor o preuzimanju španjolske tvrtke za obnovljive izvore Enerfin za oko 1,8 milijardi eura. Zatvaranje transakcije očekuje se u drugom tromjesečju, navodi se u priopćenju. 

Nakon zaključivanja transakcije, Statkraft će prodati Enerfinov portfelj na sporednim tržištima, smanjujući stečeni portfelj na 1.247 MW vjetroelektrana i sunčanih elektrana u pogonu ili u izgradnji te niz predstojećih projekata od 565 MW u glavnim tržištima Španjolske i Brazila.

Usto, Statkraft je najavio planove za rekordno visoka ulaganja između 4 i 6 milijardi eura u hidroelektrane i vjetroelektrane u Norveškoj.

 

Ostavka nakon 14 godina

Statkraft je potpisao rekordan broj dugoročnih ugovora s norveškim industrijskim tvrtkama (ukupno 64 TW h). Nadalje, potpisao je nekoliko ugovora o kupnji električne energije (PPA) na drugim tržištima, uključujući svoj prvi dugoročni ugovor o električnoj energiji u SAD-u.

Predložena dividenda za Statkraft, tvrtke u državnom vlasništvu, iznosi 13 milijardi norveških kruna (ili 1,1 milijardi eura) za prošlu godinu. 

Glavni izvršni direktor Christian Rynning-Tønnesen je u listopadu 2023. obavijestio Upravni odbor da želi podnijeti ostavku nakon gotovo 14 godina na čelu tvrtke. Postupak uprave za pronalaženje novog glavnog izvršnog direktora napreduje prema planu. 

"Statkraft je ostvario svoj drugi najbolji godišnji rezultat u 2023., dok su se tržišta nastavila stabilizirati nakon izvanredne situacije i rekordne 2022. Rezultati su iznad povijesnih razina jer su Statkraftove aktivnosti na tržištu električne energije nastavile pokazivati snažne rezultate iako su volatilnost i cijene znatno niži. Vidimo znakove da se terminske cijene stabiliziraju na razini bližoj razinama cijena viđenim prije energetske krize i invazije na Ukrajinu", rekao je.

 

Šest sunčanih elektrana

Statkraft nastavlja razvijati niz projekata i donio je investicijske odluke za nove projekte snage 1.300 MW u 2023., ciljajući tako na ambicioznu godišnju stopu nove snage između 2.500 i 3.000 MW iz obnovljivih izvora do 2025. godine. 

"Imamo cilj isporučiti svoj udio obnovljive energije koja je potrebna svijetu, sa stalno rastućim nizom projekata i organizacijom sposobnom odgovoriti na taj izazov", kaže Rynning-Tønnesen.

Izvor: Shutterstock

U 2023. Statkraft je završio izgradnju šest sunčanih elektrana u Španjolskoj, Nizozemskoj i Irskoj, s vjetroelektranom u Irskoj i postrojenjem za stabilizaciju mreže u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ukupno, Statkraft je dovršio instalaciju postrojenja snage 566 MW, obvezavši se na još 1.335 MW. Trenutačno je u izgradnji 17 projekata s kombiniranim kapacitetom od 1.600 MW, a projektni portfelj uključuje više od 400 projekata u različitim fazama razvoja.

Uz akviziciju španjolske tvrtke za obnovljivu energiju Enerfin, Statkraft je kupio 39 njemačkih i francuskih vjetroelektrana te još dvije u Brazilu.

 

Razvojne prilike

Statkraft također želi postati igrač u pučinskim vjetroelektranama snage 10 GW u  sjevernoj Europi koje bi s radom trebale krenuti do 2040. godine. Tvrtka je pritom usredotočena na Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku, Norvešku i Švedsku te istražuje potencijal širenja u kontinentalnoj Europi.

U Irskoj nastavlja razvijati projekt NISA i predloženi projekt Bore Array, dok u norveškom Sjevernom moru procjenjuje isplativost prvih razvojnih prilika.

Norveški energetski div je prijavio dobit prije oporezivanja od 4,5 milijarde eura, uključujući neto financijske stavke od -0,1 milijarde eura. Neto financijske stavke uključivale su negativne učinke valute, ponajprije slabijom krunom u odnosu na euro, funtu i dolar. Dobit nakon oporezivanja iznosila je 2,3 milijarde eura.

TAGOVI