Kako piše Vjesnik, Slovenija je kod industrijske zone Vrbina, nekoliko stotina metara od Nuklearne elektrane Krško i korita Save te 13 kilometara od hrvatsko-slovenske granice, odredila lokaciju za gradnju trajnog odlagališta nisko i srednjoradioaktivnog otpada (RAO) iz te elektrane. "Lokacijsku dozvolu dobili smo krajem prošle godine, a otprilike za tri godine očekujemo građevinsku, tako da bi odlagalište nakon trogodišnje gradnje moglo proraditi 2016.", rekao je za list Vladislav KROŠELJ, direktor slovenske Agencije za radioaktivni otpad (ARAO). Do tada trebaju pripremiti opsežnu dokumentaciju, kupiti zemljište te provesti brojna terenska istraživanja i dodatne sigurnosne analize. Kako je gradnja odlagališta planirana blizu granice, o tome su, prema njegovim riječima, u skladu s međunarodnom Espo konvencijom o sprječavanju prekograničnog utjecaja na okoliš, već obavijestili hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstava i poslali odgovarajuću dokumentaciju, piše list. Međutim, ne očekuju protivljenje Hrvatske ni lokalne zajednice gradnji odlagališta, jer ono tijekom rada i nakon zatvaranja, zahvaljujući brojnim sigurnosnim mjerama, neće biti opasno za ljude i okoliš, a cijelo vrijeme će se pratiti ima li bilo kakva negativnog utjecaja na okoliš, ističe Krošelj. Konkretno, otpad će se posebnim vozilima lokalnim cestama dovoziti iz nuklearke u odlagalište i tamo se pohranjivati u posebne spremnike, a potom u velike podzemne armiranobetonske silose. Kad se odlagalište napuni, nakon završetka razgradnje nuklearke čuvat će se još 300 godina dok se otpad ne razgradi. Predviđena je i maksimalna zaštita od podzemnih voda te druge mjere zaštite okoliša usklađene s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), kažu u ARAO-u. Gradnja odlagališta stajat će oko 150 milijuna eura. Od toga oko 70 milijuna otpada na gradnju i opremanje odlagališta, a ostalo na kupnju zemljišta, pripremu dokumentacije i naknadu općini Krško zbog zauzimanja prostora od nekoliko milijuna eura godišnje, dodaje Krošelj. Kako izvještava Vjesnik, skupština općine Krško je već prihvatila plan za gradnju trajnog odlagališta RAO-a. Kada je taj otpad već tu, bolje je da bude u trajnom odlagalištu nego u privremenom skladištu u nuklearki, objašnjava predsjednik općine Franci Bogović. No, hrvatski stručnjaci upozoravaju da bi to zbog velike godišnje naknade predviđene za općinu i drugih nužnih troškova moglo biti vrlo skupo. No, kako je Hrvatska vlasnica polovice NE Krško pa tako i polovice njezina otpada, mora ili sagraditi svoje odlagalište ili financirati gradnju i rad slovenskog ako želi tamo deponirati svoj dio radioaktivnog otpada. U Prostornom planu Hrvatske zasad postoji samo jedna predviđena lokacija za trajno odlagalište nisko i srednjoradioaktivnog otpada - Trgovska gora na Baniji. Međutim, tamošnje stanovništvo tome se energično protivi pa lokacija nije ugrađena ni u lokalne prostorne planove. No, Hrvatska će se morati odlučiti o tome hoće li graditi svoje odlagalište ili novcem iz Fonda za dekomisiju NE Krško, u kojem je već više od 700 milijuna kuna, sufinancirati prilično skupo slovensko. Naime, u privremenom skladištu nuklearke, prema riječima njezina tehničkog direktora Predraga Širole, ima mjesta za još samo tri godine, jer se tamo već čuva 2200 prostornih metara niskog i srednjeg RAO-a. Doduše, kapacitet bi se mogao malo povećati prenamjenom dijela manipulativnog u skladišni prostor, ali i te su mogućnosti ograničene, a nisu ni jeftine. Osim toga, i Slovenci žele znati koliko veliko odlagalište trebaju graditi. Zasad ga planiraju samo za slovenski otpad, ali prema Krošeljevim riječima, postoji mogućnost njegova proširenja, piše Vjesnik.