Treći i završni dan konferencije Power & Energy Masters u organizaciji Energetike Marketing u Hotelu Pinija u Petrčanima protekao je u znaku obnovljivih izvora energije, vodika, novih energetskih tehnologija i tržišnih perspektiva.
Program je otvorio Nj. E. Anar Imanov, veleposlanik Republike Azerbajdžan u Republici Hrvatskoj, koji je podsjetio koliko su recentna zbivanja pokazala ovisnost svijeta o nafti i plinu te istaknuo Azerbajdžan kao pouzdanog partnera Europe. Azerbajdžanski plin trenutačno kupuje 16 zemalja, a najviše se izvozi u Tursku i Italiju. Značajan je i izvoz nafte – opet pretežno u Italiju – dok udio azerbajdžanske sirove nafte u prema Hrvatskoj u 2025. iznosi oko 5,4 posto. Veleposlanik je upoznao prisutne i s projektima u pripremi, poput turskog koridora zelene energije.
Energetika više nije samo gospodarsko pitanje
Mr. sc. Marija Šćulac iz Hrvatske gospodarske komore istaknula je da energetika više nije samo gospodarsko pitanje, već pitanje sigurnosti. Geopolitička preslagivanja dovela su do snažnog rasta cijena i volatilnosti tržišta. Hrvatska je relativno dobro pozicionirana glede nabave energenata pa realna opasnost od fizičkog manjka ne postoji, no fokus se pomiče s dostupnosti na cijenu – a upravo je cijena energenata generator inflacije koja je u Hrvatskoj među najvišima u EU. Šćulac je naglasila da obnovljivi izvori nisu riješili problem: plin i dalje određuje cijene električne energije, zbog čega EU aktivno razmatra mjere za ublažavanje te veze. Kao ključno pitanje hrvatske energetike istaknula je elektroenergetske mreže.
U formatu razgovora „jedan na jedan" nastupila je Nataša Putak iz Končar d.d., koja je predstavila Končarev put prema globalnom igraču kroz obnovljive izvore energije. U portfelju je 11 solarnih elektrana i četiri vjetroelektrane u različitim fazama razvoja, uz razvoj baterijskih sustava koji postaju ključan element stabilizacije mreže. Strateški cilj nije samo rast u megavatima, već tržišno pozicioniranje kroz projekte i partnerstva te izgradnja snažne organizacije kroz restrukturiranje.
Leo Prelec iz Energia Naturalis / HGK-ovog Udruženja obnovljivih izvora energije osvrnuo se na Position Paper „Baterijske pohrane energije u Hrvatskoj – mogućnosti i izazovi", koji je Udruženje objavilo u ožujku, a usmjeren je na olakšavanje razvoja i priključivanja baterijskih sustava na mrežu. Istaknuo je da Nacionalni energetski i klimatski plan iz 2025. predviđa samo 250 MW baterijskih spremnika do 2030., no da će stvarne potrebe biti premašene mnogo ranije.
Opskrba za 69.000 kućanstava
Aljoša Pleić iz Accione Energije iznio je iskustvo investitora na primjeru Sunčane elektrane Promina: kada bude dovršena na ljeto 2027., bit će po snazi najveća u Hrvatskoj. Elektrana priključne snage 150 MW gradi se na području Općine Promina, oko 7 km sjeverozapadno od Drniša, osigurat će opskrbu za oko 69.000 kućanstava, a ukupna vrijednost projekta iznosi oko 120 milijuna eura. Ideja o elektrani pojavila se još 2012. – što je sam po sebi dokaz koliko je put od ideje do realizacije OIE projekata u Hrvatskoj dugačak i zahtjevan.
Andrea Marić iz Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) predstavila je ulogu i djelatnosti te institucije, koja s radom organiziranja tržišta električne energije i plina kao javne usluge djeluje od 2005. godine. Istaknula je ključne zadaće u sustavu poticanja OIE: sklapanje ugovora s povlaštenim proizvođačima, prikupljanje naknade za poticanje od opskrbljivača te obračun i raspodjelu sredstava, uz vođenje EKO bilančne grupe.
Žarko Latković iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavio je aktualne i nadolazeće natječaje. Početkom svibnja objavljen je javni poziv za dekarbonizaciju i modernizaciju toplinskih sustava iz sredstava Modernizacijskog fonda, a prošle su godine provedeni pozivi za solarizaciju obiteljskih kuća i vodnih usluga. Najavio je i natječaj u području elektromobilnosti – u devetom ili desetom mjesecu planira se još 20 milijuna eura za građane, a po prvi put bit će sufinancirane i punionice u kućama.
Toplinsko upravljanje baterijama
Josip Čolak iz EPIK d.o.o. iz Našica predstavio je prvu niskonaponsku mikromrežu u Hrvatskoj, realiziranu u Funtani u Istri. Mrežu je izvela tvrtka Adria Sofar, a sastoji se od fotonaponskih modula, baterijskog spremnika, punionica za električna vozila te zaštitnih, komunikacijskih i mjernih uređaja. Tvrtka EPIK potvrdila je ispravnost sustava simulacijama u softveru DIgSILENT PowerFactory. Čolak je na skupu primio i priznanje u ime prof. dr. sc. Srete Nikolovskog iz iste tvrtke.
Jelena Križaić i Iva Mraz sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu predstavile su istraživanje toplinskog upravljanja baterijama litij-ionskih modula. Održavanje baterija unutar optimalnog temperaturnog raspona ključno je za njihovu trajnost, kapacitet i sigurnost, te smanjenje rizika od toplinskog bijega i propagacije požara. Razvijeni sustav hlađenja eksperimentalno je validiran na pilot-postrojenju na FSB-u, a uz njega su razvijena i dva numerička modela s rezultatima unutar inženjerski prihvatljivih odstupanja. Rad je u studenom 2025. nagrađen Rektorovom nagradom i poslužio kao temelj za pokretanje institucionalnog istraživačkog projekta ThermalSafeBat.
Dr. sc. Marija Trkmić iz Centralnog kemijsko-tehničkog laboratorija HEP Proizvodnje predstavila je istraživanje ovisnosti temperatura taljenja pepela biomase o kemijskom sastavu, provedeno na uzorcima iz bioenergana u Hrvatskoj. Rezultati potvrđuju da kemijski sastav pepela izravno određuje temperature taljenja i time utječe na pojavu taloženja i naslaga u kotlovima, što je važno za procjenu pogodnosti pojedinih vrsta biomase za energetske procese.
Nerealna očekivanja
Zanimljivo izlaganje održao je prof. emer. Frano Barbir s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, koji se osvrnuo na usporavanje uvođenja vodika iz obnovljivih izvora unatoč europskoj i hrvatskoj strategiji. Razloge je pronašao u kombinaciji nerealnih financijskih i vremenskih očekivanja, nepostojanju infrastrukture i otporu ugroženih interesnih skupina. Naglasio je temeljnu postavku: vodik ima smisla jedino u kontekstu dekarbonizacije energetskog sustava i jedino ako je proizveden iz obnovljivih izvora – jer nikada neće biti kompetitivno gorivo na tržištu.
Stručni osvrt na završni dan skupa dao je Tomislav Magić iz tvrtke MI MARIS d.o.o. iz Ivanić Grada, koji je uz osvrt na program govorio i o aktivnostima svoje tvrtke, između ostalog o projektu elektrifikacije parnih kotlovnica koji provode u suradnji s Končarom.
Konferenciju je zaključio okrugli stol „Vodik bez iluzija – tehnologija, investicije i realna tržišna spremnost" pod moderacijom dr. sc. Dinka Đurđevića iz Green Sustainable Solutions d.o.o. Dr. sc. Danica Maljković iz Indeloop d.o.o. ocjenila je da je kad je o vodiku riječ Hrvatska još uvijek u povojima – postoje projekti i strategije, ali nedostaje institucionalna zainteresiranost, a raskorak između regulatornog okvira i tržišne aktivnosti posebno je evidentan. Ključni korak, prema njezinom mišljenju, jest pronaći kupca vodika koji će potpisati dugoročni ugovor.
Matija Matijevac iz Patria Composite d.o.o. naglasio je da je trenutačna situacija zapravo prilika – svi su na nultoj točki, što je idealan trenutak za male tvrtke, proizvođače i fakultete da uđu u područje gdje još nitko nije uhvatio prednost. Tin Viduka iz ALTPRO d.o.o. predstavio je konkretno rješenje: vodik kao alternativa složenoj elektrifikaciji za željezničke operatere, pri čemu se već dokazala isplativost takvog pristupa. Simon Ferjuc iz Tetida Power to X d.o.o., aktivan u vodikovim tehnologijama pet godina i investitor već dvije, ustvrdio je da je najveći problem što svi govore o vodiku, ali kad se traži konkretno rješenje – svi se izgube.
Konferencija Power & Energy Masters time je uspješno zaključena, a Energetika Marketing i ove je godine okupila vodeće stručnjake koji su kroz tri dana iznijeli najaktualnije teme i izazove energetskog sektora.
