Drugi dan konferencije Power & Energy Masters, koja se održava u Hotelu Pinija u Petrčanima u organizaciji Energetike Marketing, bio je u znaku energetske učinkovitosti u zgradarstvu, naprednih rashladnih tehnologija i sve aktualnijih podatkovnih centara.
Program je otvorila doc. dr. sc. Vlasta Zanki sa Sveučilišta u Zagrebu / Geotehničkog fakulteta u Varaždinu, postavivši pitanje koje se u energetskim raspravama rijetko čuje: je li kvaliteta unutarnjeg zraka zanemarena dimenzija energetski učinkovite gradnje? Polazeći od novih zahtjeva Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD), koncepta „sindroma bolesne zgrade" i istraživanja provedenih na fakultetskom living labu, predstavila je smjernice za razvoj zdravih zelenih zgrada, uključujući sustav certificiranja DGNB.
Dr. Marko Klančišar iz tvrtke Weishaupt-Zagreb nastupio je s dva izlaganja. U prvom je predstavio propanske dizalice topline – tvrtka je već godinama na tržištu s modelom Aeroblock® WAB, koji kao radnu tvar koristi R290 (propan) s potencijalom globalnog zagrijavanja od svega 0,02, a iznimno je popularan u Njemačkoj i zemljama Zapadne Europe visoke ekološke svijesti. U drugom izlaganju Klančišar se posvetio primjeni vodika u sustavima grijanja: kotlovi Weishaupt WH mogu raditi s čistim vodikom (100%), pri čemu toplinski učin iznosi do 32 kW, dok kod udjela vodika od 20% učin može biti i veći od 45 kW. Pretlačni plamenici WH prikladni su za primjenu plina s udjelom vodika do 20%, uz uvjet da se Wobbeov indeks ne mijenja za više od ±2%.
Fleksibilnost kao središnji izazov
Ivan Bačeković iz PwC Hrvatska postavio je fleksibilnost kao središnji izazov europske energetske tranzicije. Istaknuo je da s rastućim udjelom vjetra u energetskom miksu padaju tzv. capture rates – pobjednici neće biti oni koji instaliraju najviše obnovljivih izvora, već oni koji to čine usklađeno s projektima fleksibilnosti. Investicije u mrežu i tehnologije pohrane rastu globalno, no EU zaostaje za SAD-om i Kinom zbog lošije investicijske klime i regulatornog okvira.
Dimitrije Levačić iz tvrtke Haier Kältetechnik Austria osvrnuo se na regulatorni pritisak koji ubrzano mijenja tržište rashladnih sredstava: nova F-Gas regulativa i ograničenja prema REACH-u za PFAS kemikalije uklanjaju sintetičke radne tvari s tržišta EU-a. Kao idealna prirodna alternativa nameće se CO2 (R744) – nezapaljiv, toksički siguran (klasa A1) i dugoročno imun na zakonske zabrane, a transkritični ciklus omogućuje mu visoke temperature polaznog voda pogodne za pripremu tople vode i energetsku obnovu zgrada.
Doc. dr. Drago Papler iz Biotehničkog centra Naklo iz Slovenije predstavio je rezultate sustavnog upravljanja energijom prema normi ISO 50001:2018. Empirijsko praćenje potrošnje u poslovnoj zgradi kroz tri godine pokazalo je iznimne uštede: potrošnja električne energije smanjena za 29,2%, ukupna potrošnja energije za 15,4%, a emisije CO2 za 18,8%. Istaknuo je i važnost nadolazećih revizija normi ISO 9001:2026 i ISO 14001:2026, koje u prvi plan stavljaju klimatske rizike i analizu životnog ciklusa proizvoda.
Nedovoljno iskorišteno pametno upravljanje
U formatu razgovora „jedan na jedan" nastupila je dr. sc. Vesna Bukarica s Energetskog instituta Hrvoje Požar, podsjetivši da je prvoga dana ove godine na snagu stupio Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, kojim se preuzima nova EPBD direktiva i postavlja cilj uspostave fonda zgrada s nultim emisijama do 2050. Nacionalni plan obnove zgrada, koji Vlada mora dostaviti Europskoj komisiji do 31. prosinca ove godine, ključni je instrument tog procesa. Bukarica je upozorila i na segment pametnog upravljanja zgradama kao nedovoljno iskorišten potencijal ušteda.
Hrvoje Krapanić iz Daikina naglasio je da dekarbonizacija zgradarstva nije moguća bez dekarbonizacije sustava grijanja i hlađenja – mjere se ne smiju provoditi izolirano, već kao dio cjelovitog sustava. Osvrnuo se i na širu regionalnu sliku: Turska i zemlje Sjeverne Afrike prate regulatorni razvoj EU-a i usvajaju iste standarde, što čini zadržavanje koraka s europskim normama strateškim imperativom.
Dejan Seršen iz tvrtke Exor Eti iz Ljubljane predstavio je primjenu SCADA sustava u tvrtki Kelag International Ljubljana: softverom zenon omogućena je lokalna vizualizacija na 21 lokaciji proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, uz centraliziranu vizualizaciju iz kontrolnog centra.
Vladimir Vidović iz Trane Croatia osvrnuo se na rastuće zahtjeve podatkovnih centara kao novog energetskog izazova, naglašavajući da Trane nudi rješenja koja objedinjuju energetsku učinkovitost i visoke radne temperature potrebne u industrijskim primjenama.
Ai više nije samo softverska tema
Fran Naglić iz PwC Hrvatska analizirao je poziciju Europe i Hrvatske u globalnoj utrci za podatkovnim centrima. Podsjetio je da su u SAD-u investicije povezane s umjetnom inteligencijom – u softver, informacijsku opremu, istraživanje i razvoj te podatkovne centre – u prva tri tromjesečja prošle godine pridonijele rastu realnog BDP-a za oko jedan postotni bod, što čini gotovo 40% ukupnog rasta u tom razdoblju. Europsko tržište podatkovnih centara također ubrzano raste, no sve ga više ograničavaju dostupnost energije, kapacitet elektroenergetske mreže, procedure ishođenja dozvola i rast troškova. U tom kontekstu Naglić je postavio pitanje ima li Hrvatska realnu priliku uključiti se u taj razvoj, naglasivši da AI više nije samo softverska tema – zahtijeva i fizičku infrastrukturu: mrežnu opremu i sustave hlađenja.
Drugi dan zaokružio je okrugli stol „Podatkovni centri i energetika: problemi i rješenja" pod moderacijom mr. sc. Tomislava Stašića. Dr. sc. Martin Vrlić osvrnuo se na najavljeni projekt Pantheon – uz spominjanje investicije od 50 milijardi eura i kapaciteta od 1000 MW – ocjenjujući da će donijeti pozitivne učinke poput novih radnih mjesta, dok negativne strane zasad nije moguće procijeniti. Mislav Brnčić upozorio je da su takve brojke redovi veličine, da Hrvatska trenutačno tehnološki stoji na skromnim temeljima te da je za podatkovne centre ključno osigurati redundantne sustave napajanja i pouzdanost za krajnje korisnike. Stašić je kao kontekst istaknuo da je kapital dostupan – mnogi ulagači zbog geopolitičkih razloga traže sigurna odredišta za investicije.
Stručni osvrt na drugi dan skupa dao je Kemal Lojo iz Danfoss d.o.o., koji je istaknuo nevjerojatan razvoj podatkovnih centara – od nekadašnjih slabo hlađenih objekata do današnjih postrojenja koja zahtijevaju enormne rashladne snage. Upozorio je na pitanje koje se rijetko postavlja: goleme količine energije koje ulaze u podatkovne centre generiraju i goleme količine topline koju nije moguće u potpunosti iskoristiti, a čiji utjecaj na okoliš tek treba ozbiljno razmotriti. Lojo je postavio i šire pitanje – kojom energijom će se napajati podatkovni centri budućnosti i kamo će odlaziti ta toplina.
Konferencija Power & Energy Masters nastavlja se sutra završnim, trećim danom bogatog programa.
