U Hotelu Antunović u Zagrebu danas je održan stručni skup Voda na dlanu 2026 u organizaciji Energetike Marketing, okupivši vodeće hrvatske i regionalne stručnjake na području vodoopskrbe, odvodnje i upravljanja vodnim resursima. Jutarnji dio programa donio je niz zapaženih izlaganja o aktualnim izazovima u sektoru – od klimatskih promjena i alternativnih izvora vode do opasnosti od legionele i digitalnog monitoringa.
Skup je pozdravnim govorom otvorio prof. dr. sc. Davor Ljubas s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, koji je naglasio da vodoopskrba i odvodnja predstavljaju skup složenih i međusobno ovisnih zadataka koji zahtijevaju dobru i kvalitetnu koordinaciju. Prema njegovim riječima, ti sustavi u javnosti ne dobivaju na važnosti onoliko koliko bi trebali – unatoč tomu što njihovo dobro funkcioniranje svjedoči o kvalitetnom radu struke.
Klimatske promjene mijenjaju odnos prema vodi
Mr. sc. Alena Vlašić, dipl. ing. iz Hrvatskih voda, upozorila je da se klimatska stvarnost promijenila i da smo ušli u novo normalno. Istaknula je da smo vodu dugo tretirali kao beskonačni resurs, no da to više nije slučaj – što bi trebali uzeti u obzir i donositelji odluka.
„Alternativni izvori vode mogu biti jedan od najjačih odgovora na izazove klimatskih promjena koji se upravo događaju", kazala je Vlašić, dodavši da nova infrastruktura ne smije utjecati na bioraznolikost te da veliki projekti danas ne mogu proći bez klimatskog potvrđivanja. Prema njezinim riječima, struka i hidraulika i dalje rade svoj posao, ali to u suvremenim uvjetima više nije dovoljno. Detaljno je prikazala što je sve danas potrebno zadovoljiti da bi neki projekt bio priznat i uspješan.
Monitoring kao temelj održivog upravljanja
Dr. sc. Damir Tomas, dipl. ing. iz Hrvatskih voda, predstavio je sustav monitoringa kakvoće voda u Hrvatskoj u kontekstu obveza koje zemlja ima kao članica Europske unije. Podsjetio je da je Hrvatska obvezna upravljati vodnim resursima i izvještavati o njihovu stanju prema Okvirnoj direktivi o vodama (Direktiva 2000/60/EZ), a sustavno praćenje stanja površinskih i podzemnih voda temeljni je instrument provedbe te Direktive.
Monitoring u Hrvatskoj obuhvaća procjenu ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda te kemijskog i količinskog stanja podzemnih voda, s naglaskom na utjecaje ljudskih aktivnosti i zaštitu izvorišta. Tomas je istaknuo da se sustav kontinuirano unaprjeđuje proširivanjem mreže mjernih postaja i povećanjem broja pokazatelja, a ključnu ulogu u izvještavanju prema Europskoj komisiji imaju platforme WISE i Reportnet te mreža EIONET i Europska agencija za okoliš.
Legionela – ozbiljan rizik u vodoopskrbnim sustavima
Siniša Širac, dipl. ing. iz Hrvatskih voda, upozorio je na opasnost od legionele u vodoopskrbnim sustavima, bakterije koja može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Pojasnio je da joj pogoduju topla voda, naslage kamenca, biofilm i hrđa u cijevima, te da je za prevenciju potrebno racionalno planirati cjevovod i armature te provoditi redovito održavanje, kontrolu i odgovarajuće tretmane.
U završnom dijelu izlaganja Širac se osvrnuo na širu sliku: „Pitam studente kolika je cijena vode, a odgovor je da voda nema cijenu. Ulazimo u stoljeće vode kao temeljnog resursa na zemlji. Sve ono što se danas događa s naftom, vrlo brzo će se događati i s vodom."
Temu legionele nastavio je i dr. Peter Meža s Visoke šole za proizvodno inženirstvo iz Celja u Sloveniji, čija je videoprezentacija prikazana u njegovoj odsutnosti. Meža je upozorio na poseban rizik koji donosi sve raširenija primjena dizalica topline u pripremi potrošne tople vode – ako sustav ne zagrijava vodu iznad 50–55 °C, a prisutna je i stagnacija vode ili loše održavanje, uvjeti za razmnožavanje bakterije Legionella pneumophila postaju povoljni. Kao rješenja naveo je toplinsko uravnotežavanje, pametnu kontrolu vremena, napredne senzorske tehnologije i digitalno praćenje dezinfekcijskih ciklusa.
Pametno praćenje protoka u kanalizaciji
Alan Ivan Blažeković iz tvrtke Primotronic d.o.o. predstavio je prijenosno rješenje za praćenje protoka u kanalizaciji SQ-R+ tvrtke Sommer, razvijeno za komunalne i industrijske primjene u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda te kanalizacijskim i sustavima procesne vode. Uređaj omogućuje praćenje količine otpadnih voda koje ulaze u postrojenje radi kontrole rada i raspodjele troškova, a može bilježiti i trajanje te učestalost oborina i poplava – što je od posebne važnosti za operatere postrojenja i komunalna poduzeća.
Skup Voda na dlanu 2026 nastavlja se tijekom poslijepodneva novim predavanjima i izlaganjima stručnjaka iz sektora.
