Poslijepodnevni dio stručnog skupa Voda na dlanu 2026, koji se održava u Hotelu Antunović u Zagrebu u organizaciji Energetike Marketing, nastavio se nizom predavanja o naprednim tehnološkim rješenjima u vodoopskrbi – od digitalnog nadzora i membranskih procesa do upravljanja ekstremnom sezonskom potrošnjom i primjene umjetne inteligencije.
Ing. Vladimír Pavlita iz tvrtke Badger Meter Austria GmbH iz Beča predstavio je platformu BlueEdge tvrtke Badger Meter kao holistički pristup nadzoru vode u cijelom njezinom ciklusu – od čiste pitke vode do otpadnih voda. Istaknuo je kako mjerači protoka, osjetnici, analiza podataka u stvarnom vremenu i inteligentni softver komunalnim i industrijskim tvrtkama omogućavaju rano identificiranje problema, osiguravanje usklađenosti s propisima i optimiranje radnih značajki sustava.
Membranska tehnologija i desalinizacija za Split i hrvatske otoke
Ing. Rudolf Edlinger iz tvrtke Aqua Engineering GmbH iz Stainza u Austriji govorio je o primjeni membranskih procesa u proizvodnji pitke vode i njihovim prednostima u usporedbi s konvencionalnim procesima. Kao konkretan primjer poslužilo je novo postrojenje za obradu vode za Split s tehnologijom ultrafiltracije (UF), koje je trenutačno u izgradnji.
Dejan Hren, mag. oec. iz Istarskog vodovoda d.o.o. iz Buzeta, predstavio je jedan od najzahtjevnijih inženjerskih izazova u hrvatskoj vodoopskrbi – upravljanje ekstremnom vršnom potrošnjom u Istri. Istarski vodovod (IVB) upravlja sustavom koji se u ljetnim mjesecima suočava s porastom proizvodnje od čak 348 posto, što zahtijeva besprijekornu sinergiju strojarskih, elektrotehničkih i kemijskih tehnologija.
Hren je istaknuo tri ključna stupa stabilnosti sustava: tehničku robusnost i automatizaciju – koja uključuje SCADA sustave, frekvencijsku regulaciju crpki i optimiranje tlakova radi osiguranja kontinuiteta isporuke u uvjetima desetostrukog povećanja broja korisnika uz kibernetičku otpornost. Treći stup čine sustavi kvalitete ISO 9001, ISO 14001, ISO 50001 i standard NIS2. Na primjeru IVB-a, kazao je Hren, može se pokazati kako stručni kadar i napredne tehnologije sezonski šok pretvaraju u stabilan poslovni proces.
Zone sanitarne zaštite kao prostorno i administrativno ograničenje
Ivan Tot, dipl. ing. iz Hrvatskih voda, osvrnuo se na izazove redefiniranja zona sanitarne zaštite na uslužnom području 21 u istočnoj Slavoniji. Podsjetio je da sustavna hidrogeološka istraživanja toga područja traju od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Za potrebe tvrtke Vinkovački vodovod i kanalizacija izvedeno je više desetaka pokusno-eksploatacijskih zdenaca, a uspostavljene su i odgovarajuće zone sanitarne zaštite.
Izgradnjom regionalnog vodovoda Istočna Slavonija, čiji je glavni izvor voda iznimne kakvoće iz crpilišta u Sikirevcima, napušten je veći broj starih zdenaca po pojedinim naseljima. Međutim, Tot je upozorio da su zone sanitarne zaštite uz te zdence i dalje upisane u prostornoplanske dokumente, što stvara nepotrebna administrativna i prostorna ograničenja za razvoj tog područja.
Umjetna inteligencija u službi sigurne vodoopskrbe
Izv. prof. dr. sc. Dajana Kučić Grgić s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu predstavila je projekt AquaGuardian – napredni sustav ranog upozoravanja temeljen na umjetnoj inteligenciji, razvijen radi povećanja sigurnosti, otpornosti i održivosti sustava opskrbe pitkom vodom. Integracijom senzorskih tehnologija, laboratorijske analitike i digitalnih alata projekt omogućava kontinuirano praćenje kvalitete vode i pravovremeno prepoznavanje rizika.
Pilot-istraživanje provodi se na području Sisačkog vodovoda, koji je karakteriziran promjenjivom kvalitetom površinskog izvora i infrastrukturnim izazovima. Sustav uključuje razvoj digitalnog blizanca i alata za potporu odlučivanju s analizom u stvarnom vremenu i simulacijom kriznih scenarija. Rezultati projekta trebali bi doprinijeti razvoju skalabilnih rješenja za pametno upravljanje vodoopskrbnim sustavima, s ciljem zaštite javnog zdravlja i okoliša u uvjetima sve izraženijih klimatskih i infrastrukturnih pritisaka.
Skup se nastavio predavanjima o inovativnim pristupima u obradi i pročišćavanju otpadnih voda – od kompozitnih materijala za održavanje postrojenja i prirodnih biljnih pročistača do naprednih fotokatalizatora koji bi mogli revolucionirati uklanjanje mikroonečišćivala iz vode.
Kompoziti Belzona kao rješenje za koroziju i abraziju
Ivan Strelar, dipl. ing. iz tvrtke ISEA d.o.o. iz Zagreba, govorio je o održavanju opreme postrojenja za obradu otpadnih voda primjenom kompozita Belzona. Objasnio je da postrojenja za obradu otpadnih voda s jedne strane pročišćavaju vodu od krutih čestica, kemijskih koktela i bioloških uključina, a s druge strane koncentriraju mulj i kemijske spojeve. Krute uključine u optoku pritom uzrokuju abraziju i koroziju kemijskog i biološkog djelovanja. Strelar je istaknuo da se većina oštećenja u metalu i betonu može u kratkom vremenu nadopuniti kompozitima Belzona i time vratiti učinkovitost postrojenja na početne uvjete pogona, a redovitom primjenom tih rješenja mogu se spriječiti nepotrebni zastoji i veće štete – što potvrđuju brojni primjeri iz prakse diljem svijeta.
Gea Lukšić iz organizacije The Nature Conservancy in Europe, Ured u Zagrebu, upozorila je da zbrinjavanje otpadnih komunalnih voda u područjima koja nisu spojena na javni kanalizacijski sustav predstavlja značajan okolišni problem. Neispravne septičke jame i nedostatno pročišćavanje mogu dovesti do onečišćenja tla i voda te ugroziti okoliš i zdravlje stanovništva.
Kao učinkovito rješenje istaknula je biljne pročistače otpadnih voda – jednostavne sustave koji se temelje na prirodnim fizikalnim, kemijskim i biološkim procesima i omogućuju pročišćavanje komunalnih, industrijskih i procjednih voda. Nakon prolaska kroz biljni pročistač dobiva se tehnički ispravna voda. Zbog jednostavne izvedbe, niskih troškova održavanja i ekološke prihvatljivosti, biljni pročistači posebno su pogodni za kućanstva, vikendice, ugostiteljske objekte i manja naselja.
Istu temu nastavio je Davor Stanković, dipl. ing. iz tvrtke Hidroprojekt-ing d.o.o. iz Zagreba, koji je detaljnije predstavio karakteristike komunalnih biljnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Istaknuo je njihovo jednostavno konstruktivno oblikovanje, malu proizvodnju biomase i sekundarnog mulja, nisku potrošnju vanjske energije te visoki učinak pročišćavanja čak i kod malih kapaciteta. Podsjetio je da je izvorna primjena biljnih uređaja bila vezana za individualne sustave do oko 50 ekvivalentnih stanovnika, no daljnjim razvojem tijekom proteklih 50-ak godina proširila se na komunalne uređaje kapaciteta do oko 1000 ES.
Novi fotokatalizator razgrađuje farmaceutike u vodi
Debora Briševac s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu predstavia je istraživanje o primjeni novog i ekološki prihvatljivog materijala – ugljikova nitrida grafitne strukture (g-C3N4) – kao fotokatalizatora u obradi voda.
Polazeći od sve većeg problema onečišćenja voda organskim mikroonečišćivalima, posebice farmaceuticima koji zbog svoje biološke aktivnosti i postojanosti prolaze kroz konvencionalne sustave obrade i završavaju u vodenom okolišu, istraživači su se okrenuli naprednim oksidacijskim postupcima, a posebice fotokatalizi – procesu u kojemu se uz pomoć svjetla potiče razgradnja mikroonečišćivala u manje štetne ili bezopasne produkte. Učinkovitost g-C3N4 ispitana je na razgradnji farmaceutika prokaina pod vidljivim svjetlom, pri čemu je postignuta razgradnja od 72% nakon 120 minuta ozračenja. Prema zaključcima istraživanja, fotokataliza može biti učinkovita dopuna postojećim tehnologijama obrade voda bez značajnog korištenja dodatnih izvora energije ili kemikalija
