Ova naša malena kugla na kojoj živimo ima oko 70% vode. Super stvar jer nam je ona neophodna za život. Ipak, od tog je postotka oko 97,5% vode slano. Samo je oko 2,5% vode slatko, što znači da nam je velika većina neupotrebljiva za piće.
Od slatke vode koja nam je preostala, oko 68% nalazi se u glečerima, a 30% ispod zemlje. U rijekama i jezerima nalazi se oko 1% vode.
Neki će reći da ćemo globalnim zagrijavanjem osloboditi velike količine vode za piće, ali ni to nije točno. Osim što to nije dobro jer će se poremetiti uvjeti za život, većina te vode završit će u oceanima.
Da produbimo sliku, problem očuvanja voda i ušteda proizlaze iz činjenica da je velik dio slatke vode nedostupan, a slana voda traži velika ulaganja želi li se koristiti je za svakodnevne potrebe. Glavni problemi su potražnja za pitkom vodom i njezino korištenje u poljoprivredi i industriji. Klimatske promjene dodatno uzrokuju probleme, ponajviše promjenama u obrascima padalina, što dovodi do suša u nekim područjima i poplava u drugima. Otapanje ledenjaka i snijega dodatno ugrožava vodne resurse.
Osim toga, problem je sve veća količina otpadnih voda i industrijskog otpada koji onečišćuje dostupne izvore, smanjujući opskrbu čistom vodom. Za pročišćavanje onečišćene vode potrebni su dodatni resursi i novac. Iskorištena voda mora se vratiti u okoliš očišćena od štetnih tvari, kako bi mogla nastaviti svoj prirodni ciklus.
I onda dolazimo do prekomjernog iskorištavanja, tj. crpljenja iz podzemnih izvora i površinskih voda smanjuju rezerve brže nego što se mogu obnoviti. A na sve to, stari i loše održavani vodovodni sustavi, cijevi i uređaji dovode do velikog gubitka vode zbog curenja. Već smo doznali da ukupni gubici vode u Hrvatskoj iznose oko 200 milijuna m3, što bi u financijskom smislu bio gubitak od 200 milijuna eura!
Uštede su nužne, a rješenja ima raznih. Nećemo analizirati svako područje, već ćemo fokus prebaciti na ono što je nama najvažnije. Prije svega, u industriji treba smanjiti potrošnju vode i što je moguće više iskoristiti otpadne vode. Neke mjere uključuju recikliranje voda uz pročišćavanje i ponovnu upotrebu vode unutar industrijskih procesa. Osim toga, važne su tehnološke inovacije i primjena novih tehnologija koje smanjuju potrošnju vode. Na osobnoj razini trebalo bi doprinositi uštedama, a vlade i lokalne zajednice imaju ključnu ulogu u promicanju održivog upravljanja vodom, sakupljanja i korištenja kišnice za navodnjavanje vrtova ili druge potrebe. Uz podizanje svijesti o važnosti štednje na vodi, tu su politike i regulacije kojima bi se uvela pravila o korištenju vode i sprječavanju onečišćenja.
To su samo neke od tema koje ćemo obrađivati na 4. konferenciji o obradi, pripremi, pročišćavanju i zaštiti voda, vodoopskrbi i odvodnji. Pozivamo vas 12. veljače 2026. godine u Kongresni centar ‘Antunović' u Zagrebu na konferenciju VODA NA DLANU 2026.
Naglasak ćemo staviti na odgovarajuću opremu i uređaje, sustave i postrojenja kako bi se osigurala vrhunska kvaliteta i čistoća vode. Jednako vrijedi i s vodom koja ulazi u kućanstva, industrijska ili energetska postrojenja, gdje mora zadovoljiti parametre pitke vode ili pak tehnološke vode u raznim procesima, za što je također nužna njezina obrada, priprema i pročišćavanje. Neke industrije već moraju zadovoljiti higijenske standarde koji su postavljeni visoko i tamo su vodovodne instalacije iznimno složene i razgranate, a voda se mora obraditi tako da se onemogućava razvoj bilo kakvih opasnih mikroorganizama.
