Sudeći prema tekstu objavljenom u Vjesniku hrvatsko Državno odvjetništvo može doslovce staviti "soli na rep" predsjednik Uprave MOL-a Zsoltu Hernadiju. USKOK Hernadija sumnjiči da je 2009. zaslužan za davanje 10 milijuna eura mita tadašnjem premijeru Ivi Sanaderu u zamjenu za upravljačka prava u Ini. Hernadija je nedavno sumnje oslobodilo mađarsko državno odvjetništvo koje je zbog manjka dokaza obustavilo istragu o podmićivanju. Vjesnik naime pojašnjava da prema Zakonu o kaznenom postupku (ZKP) optužnica protiv nekoga ne može biti podignuta dok ta osoba nije ispitana. DORH je u dva navrata od mađarskog tužiteljstva tražio ispitivanje Hernadija, prvi put to je odbijeno zbog "nacionalnih interesa", a na ponovljeni zahtjev nije odgovoreno. Spominjala se mogućnost da USKOK za Hernadija sudski u Hrvatskoj zatraži pritvor, te da se po potrebi za njim raspiše međunarodna tjeralica čime bi mu se onemogućilo napuštanje teritorija. No, Vjesnik piše da cijeli slučaj komplicira činjenica da je pitanje zna li Hernadi službeno da je protiv njega u Hrvatskoj pokrenuta istraga. USKOK-u naime, uopće nije poznato je li Hernadiju preko međunarodne pravne pomoći odnosno preko mađarskog pravosuđa, uručen nalog za istragu poslat u srpnju 2011. Iz Mađarske povratni odgovor o uručenju tog naloga izgleda nikad nije stigao, a to je jedini način da mu ga se uruči. Hipotetski, Hernadi bi mogao reći da uopće ne zna za istragu, a DORH ga nema čime demantirati. Isto tako, novi ZKP određuje da se pritvor može odrediti ako je osoba u bijegu ili postoji bojazan od bijega, što za Hernadija nije slučaj. Treća nevolja za DORH je (ne)mogućnost suđenja u odsutnosti odnosno teoretska mogućnost suđenja u drugoj državi, no za to je potrebno da osumnjičenik bude ispitan, što je Mađarska opstruirala. Da bi Hrvatska mogla podići optužnicu Hernadija bi trebala ispitati Mađarska, koja za to ne pokazuje interes. Kad Hrvatska uđe u EU okolnosti mogu postati drugačije jer bi država tada imala pravo raspisati tzv. europski uhidbeni nalog - tjeralicu za jedinstveno europsko pravosuđe. Generalno, primjena tog instituta je uspješna ali ima primjera da nacionalna pravosuđa odbijaju postupiti po zahtjevu druge države. Tako što u slučaju Hernadi itekako je moguće, pokazala je dosadašnja mađarska praksa.