Opskrba plinom, zajednička gradnja plinovoda, naftovoda, ulaganja u razvoj novih nalazišta nafte, modernizacija hrvatskih toplana, opremanje ruskih nuklearnih elektrana, samo su neki od desetak projekata vrijednih više stotina milijuna eura o kojima se razgovaralo na drugom zasjedanju hrvatsko-ruske radne skupine za energetiku, održanom jučer u Zagrebu. Kako doznaje Večernji list, jaka delegacija ruskih državnih dužnosnika i predstavnika velikih kompanija, koju je predvodio direktor Odjela za međunarodnu suradnju tamošnjeg ministarstva energetike Ilija Galkin, Hrvatskoj je predočila svoj jasan interes za ulaganje u hrvatski energetski sektor, ali i mogućnosti jače ekspanzije hrvatskih tvrtki na tamošnje tržište. Kako izvještava Večernji list, neki od tih projekata, poput suradnje na gradnji plinovoda Južni tok, domaćoj su javnosti već dobro poznati, no evidentno je da su ruski investitori iznimno zainteresirani i za sudjelovanje u najavljenu investicijskom ciklusu u elektroenergetici. Ruska kompanija Tehnopromeksport prije nekoliko godina, na temelju povrata klirinškog duga, Hrvatskoj je isporučila opremu za novi treći blok plinske elektrane u Sisku. Prema sličnom bi modelu ruske tvrtke sada sudjelovale u novim HEP-ovim najavljenim projektima, a suradnja bi mogla biti vezana u aranžmanu s izvoznim poslovima hrvatskih tvrtki u Rusiji. Poseban je dio priče eventualna nabava ili modernizacija borbenih aviona, koju Hrvatska mora provesti do kraja iduće godine, a potrebnog novca nema. Ruska ponuda obuhvaća i vrijedan off-set program, među kojim se ističe mogućnost isporuke hrvatskih tramvaja Moskvi. Osim financijske koristi, ne treba ni spominjati što bi takav posao značio kao izvozna referenca za hrvatsku kompaniju pa se stoga rusku ponudu pritom ne smije olako odbaciti. Da bi rusko-hrvatski gospodarski odnosi doživjeli uzlet, evidentno je da se moraju riješiti i brojni problemi. Prigovori ruskih investitora slični su prigovorima svih ostalih stranih ulagača, a odnose se na kompliciranu regulativu i pravnu nesigurnost. Tako se, primjerice, doznaje kako ruska naftna kompanija Lukoil samo od Zagrebačkog holdinga potražuje otprilike 55 milijuna kuna. Poseban je problem povrat imovine Naftne industrije Srbije u Hrvatskoj, koji je ruski Gazprom Neft kupio prije nekoliko godina. Kako je riječ o imovini koja je godinama otuđena i zapravo se ne može vratiti, Rusi su nedavno hrvatskoj Vladi poslali prijedlog da ih se odšteti dodjelom zemljišta na kojima bi mogli graditi benzinske crpke. Hrvatska Vlada tom prijedlogu nije sklona te inzistira da se spomenuta problematika mora rješavati između Hrvatske i Srbije kao pitanje sukcesije. Također, i dalje je otvoreno pitanje otvaranja prekograničnog teretnog prometa preko mosta Bosanski Brod Slavonski Brod. Večernjak navodi kako je ruskim vlasnicima to iznimno bitno jer bi tako znatno smanjili svoje troškove izvoza derivata na hrvatsko tržište. Kako će se taj i ostali problemi riješiti, zasad je neizvjesno, no evidentno je u tijeku novo zatopljenje gospodarskih odnosa između Hrvatske i Rusije. Hoće li taj trend rezultirati i nekim konkretnim poslovima i projektima, moći će se zaključiti vrlo skoro, zaključuje Večernji list.