Dipl. ing. Marijan Kalea govorio je o stabilnosti cijene ugljena, te naveo primjer Njemačke gdje elektroenergetske kompanije ostvaruju gubitke na prodaji struje proizvedene iz plina. "Hrvatska je u 2010. uvezla 3,8 TWh električne energije, dok je iste godina Europska unija uvezla ukupno 4,7 TWh, a treba znati da se radi o hidrološki odličnoj godini. Lani Hrvatska je uvezla 45% potrebne električne energije", rekao je Kalea te naveo niz podataka preme kojima su vjetroelektrane nestabilan izvor energije, solarne elektrane ne pokrivaju vršnu potrošnju, a trebalo bi izgraditi čak 10.000 elektrana na biomasu snage 50 kW kako bi se osigurala količinu struje koju može dati TE Plomin C.
Prof. dr. sc. Željko Tomšić s FER-a zaključio je da je najgora odluka nedonošenje nikakve odluke, te naveo niz podataka prema kojima je ugljen cjenovno najkonkurentniji energent s najvećim zalihama pravilno raspoređenima po svijetu. Rast cijena plina i nafte u proteklim godinama bio je znatan, a cijenu ugljena tek je 2008. slijedila cijenu nafte, no u međuvremenu se vratila na niže razine. Cijena plina vrlo je osjetljiva, za razliku od ugljena, a pri odluci o investiciji uz 5% i 10% diskontnu stopu nivelirana cijena električne energije iz ugljena i dalje je u prednosti. Konstatirao je da će 2035. godine Europa postati snažno ovisna o uvozu plina, te da za razliku od SAD-a ne može računati na značajnu korist od nekonvencionalnih rezervi plina. Jedini govornik koji nije apriori podržao TE Plomin C na ugljen bio je prof. dr. sc. Davor Škrlec s FER-a koji je govorio da zemlje Europske unije, pa i susjedna Srbija administrativno snažno vrednuju sektor energetike i povezuju ga često sa poduzetništvom i zaštitom okoliša, za razliku od Hrvatske gdje je percepcija energetike zastarjela. U tim zemljama velika je međuovisnost zaštite okoliša, energetike i klimatskih promjena, a od nas će se kao zemlje članice EU očekivati da slijedimo zelenu politiku u koju nećemo kreirati mi već bogatije i utjecajnije zemlje. Založio se za kvalitetne planove prostornog uređenja te stvaranje adaptacijske strategije za niskougljičnu ekonomiju koju predviša Energy Roadmap 2050.. Kao naše adute Škrlec vidi OIE i energetsku učinkovitost.
