Prema nerevidiranim financijskim rezultatima HEP je u 2012. ostvario dobit prije oporezivanja od samo 72 milijuna kuna. Usprkos lanjskom poskupljenju struje od 22%, to je tek za milijun kuna bolji rezultat nego 2011. a te se godine dobit, nakon plaćanja poreza, pretvorila u gubitak od 3,3 milijuna kuna. Na novinarski upit boji li se svoje smjene, o čemu se duže vrijeme priča s obzirom na promjenu snaga u HNS-u, predsjednik Uprave Zlatko Koračević je odvratio da se "uspješni ne smjenjuju".
Koračević je naglasio kako je HEP-ova dobit značajno smanjena zbog rezerviranih 245 milijuna kuna za troškove restrukturiranja u 2013. Taj novac trebao bi biti utrošen do sredine ove godine a broj zaposlenih trebao bi se smanjiti za oko 1.500. Prošle godine tarifni kupci potrošili su 2,5% manje struje nego 2011, a industrija je podbacila za 0,9%, što je HEP-u umanjilo prihode za oko sto milijuna kuna. Poskupljenje električne energije donijelo je HEP-u 780 milijuna kuna dodatnih prihoda, ali njih 'su pojeli' troškovi uvoza struje zbog suše i rasta cijena energetskog goriva – ukupno 940 milijuna kuna. Na uvoz struje lani je utrošeno 540 milijuna kuna više u odnosu na 2011. godinu, dok je cijena plina rasla 29 a, lož ulje odnijelo je 22% više novca.
Koračević ističe kako je odluka da se podigne cijena struje uz izdavanje obveznica u vrijednosti 500 milijuna dolara doprinijela financijskoj stabilnosti tvrtke i poslovanju bez jamstva države. HEP više nema dugovanja prema dobavljačima, što je pozitivno no problem je što mu potrošači duguju 1,87 milijardi kuna. Kriza uzima svoj danak pa su dugovi kupaca za struju čak četvrtinu veći nego na početku godine. Na pitanje koliko je tu nenaplativih potraživanja Koračević nije mogao odgovoriti, kao ni na upit koliko tvrtka dugova računa otpisati u sklopu predstečajnih nagodbi. "Ako nam je u interesu zadržati radna mjesta i mi moramo dati svoj doprinos", kazao je Koračević.
Iako se u odnosu na revidirani plan podbacilo predsjednik Uprave HEP-a zadovoljan je i sa realizacijom investicija u 2012. Od planiranih 3,5 milijardi kuna ugovoreno je 2,7 milijardi, a od toga je obračunato i plaćeno 2,4 milijarde kuna, što je za 30% manje od prvotnog plana. "Plan Vlade bio je realan, ali je čitav niz stvari usporio procese. Pokazalo se da uvjeti u sustavu nisu takvi da se ostvari sve zacrtano. Dinamika realizacije ne ovisi samo o HEP-u, već i o drugim institucijama. Za primjer, proces ocjenjivanja Studije na okoliš za TE Plomin C trajao je 14 mjeseci. Da je trajao sedam mjeseci, već danas bismo imali ugovor sa strateškim partnerom", rekao je Koračević dodavši da tvrtka ima problema i s Državnom komisijom za kontrolu javne nabave, gdje u ovom trenutku imaju žabi vrijednih 500 milijuna kuna. "Neki su od žalbi napravili svoju profesiju", požalio se. U ovoj godini HEP-ov plan investicija je ipak realniji i iznosi 2,7 milijardi kuna, a ulagat će se u sve djelatnosti.
Na pitanje u kojoj fazi je realizacija TE Plomin C član Uprave Rodoljub Lalić rekao je da je natječajna dokumentacija pred dovršetkom i bit će uskoro dostavljena HEP-u na pregled. Tvrtke koje su ušle u uži izbor u roku mjesec dana bit će pozvane da daju obvezujuću ponudu, a evaluacija ponuda i izbor strateškog partnera očekuje se do lipnja.
