„U razdoblju od godinu dana HEP je uz ostalo pustio u rad sunčanu elektranu Dugopolje, a radovi na velikoj investiciji sunčane elektrane Korlat idu nesmetano unatoč otežanim vremenskim uvjetima", kazao je danas predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić u zagrebačkom hotelu Sheraton na konferenciji Jutarnjeg lista „Energetika 2026".
Oršulić je kazao i kako je nastavljen trend povećanja priključenja solarnih elektrana na mrežu. Istaknuo je i doprinos HEP-a ratnoj pomoći Ukrajini jer Hrvatska najbolje zna što znači uništavanje elektroenergetske infrastrukture u ratu budući da je u Domovinskom ratu pretrpjela štetu od 4,3 milijarde tadašnjih njemačkih maraka na mreži.
Veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj Nicole McGraw istaknula je važnost LNG terminala na Krku, ali i nuklearne energije koja dovodi do većih investicija i mogućnosti za ulaganja.
„LNG terminal smanjio je ovisnost Hrvatske, ali i drugih zemalja u regiji o ruskim energentima", kazala je McGraw koja se založila za intenziviranje suradnje američkih i hrvatskih kompanija u energetskim investicijama.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar upozorio je kako u proteklih 15 godina neke odluke u energetici nisu donesene nakon sveobuhvatne analize pri čemu je istakao žurbu s odlukama o poticanju bioplinskih postrojenja, koja i nakon povećanih poticaja neće biti održiva.
Dobra startna pozicija
Ministar je istakao da je Hrvatska imala dobru startnu poziciju za razvoj obnovljivih izvora zbog razvijenog potencijala u hidroelektranama, ali je i upozorio da je za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije potrošeno četiri milijarde eura i to bez dovoljno analize.
„Imamo oko deset tisuća megavata za priključenje na mrežu elektrana na obnovljive izvore energije, a ne znamo što ćemo s tom proizvedenom energijom", kazao je Šušnjar koji se založio za povećanje HEP-ovih vlastitih kapaciteta proizvodnje električne energije.
„HEP mora biti ambiciozan, a ne da kupuje kapacitete od drugih developera", rekao je ministar te najavio kako se ide u hitne izmjene Zakona o tržištu električne energije kako bi se pomoglo onima koji su zadnjih godina zapeli na birokratskim preprekama.
Vezano uz projekt plinske južne interkonekcije za Bosnu i Hercegovinu rekao je da je Hrvatska ispunila sve preduvjete za potpisivanje ugovora s BiH.
„Idemo i s plinskom interkonekcijom prema Srbiji, čime dodatno jačamo sigurnost opskrbe i regionalnu energetsku stabilnost", rekao je Šušnjar, te naveo da će se Srbiji, koja je kako je rekao zainteresirana za taj projekt, na taj način omogućiti pristup LNG terminalu na Krku. Za tu interkonekciju, za početni kapacitet, potrebno je izgraditi 15-ak kilometara plinovoda.
Suradnja s Kazahstanom
Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijan Krpan govorio je o detaljima suradnje s kazahstanskom kompanijom KazMunayGas (KMG) na istraživanju nafte i plina na polju Shygys u Kazahstanu.
Podsjetio je da je Agencija iskazala interes Kazahstanu za suradnju na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika te da su prvi kontakti u tom smjeru uspostavljeni tijekom hrvatsko-kazahstanskog gospodarskog foruma u travnju 2025. godine. Naveo je da su kazahstanski partneri AZU-u ponudili šest istražnih blokova, od kojih je Shygys ocijenjen najperspektivnijim. Također je izvijestio okupljene i o projektu istraživanja geotermalnog potencijala u Hrvatskoj.
Duško Čorak iz Instituta za nuklearnu tehnologiju smatra da bi Hrvatska do 2035. godine mogla imati izgrađenu nuklearnu elektranu.
"Ako se odluka o investiciji u nuklearnu elektranu donese tijekom ove godine i ako se krene u pripreme koje bi se nastavile i dovršile 2027. godine, gradnja elektrane bi mogla početi 2028. godine. Elektrana bi mogla biti u pogonu 2033., a najkasnije 2035.", napomenuo je Čorak.
On je naveo i da se potrošnja električne energije u Hrvatskoj trenutačno kreće oko 20 teravatsati godišnje te se procjenjuje da bi se do 2050. mogla povećati na 37 do 42 teravatsat. Stoga, kako je kazao, bit će potrebna nova proizvodnja između 17 i 22 teravatsati godišnje uz povećanje vršne snage na 5400 megavata.
Direktor tima za strateško i operativno poslovanje u jugoistočnoj Europi konzultantske kuće PricewaterhouseCoopers (PwC) Mislav Slade Šilović govorio je o glavnim trendovima koji oblikuju globalnu energetsku industriju. On je istaknuo stalni globalni rast instaliranih kapaciteta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energija, te kazao kako su oni lani dosegli 5,1 teravat te da će 2030. iznositi 9,7 teravata energije s udjelom solara od 61 posto, vjetroelektrana od 22 posto te s 17 posto udjela ostalih obnovljivaca.
Tko ne proizvodi energiju mora je uvoziti
U sklopu konferencije održano je i nekoliko panela, a prvi je bio na temu „Nuklearna Hrvatska 2035.: scenariji, modeli i odluke".
Ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić kazao je kako su Izvori urana u svijetu diverzificirani i povoljno raspoređeni, s manjim rizicima od izvora fosilnih goriva. Direktor Enconeta Josip Vuković ocijenio je kako su male nuklearne elektrane, odnosno SMR-ovi, brži za izgradnju i fleksibilniji za investicije od standardnih nuklearnih elektrana. Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar naglasio je kako moramo biti pragmatični te sami proizvoditi energiju ili ćemo je morati uvoziti.
U drugom panelu konferencije pod nazivom „Plin, nafta i tranzit 2030" predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay komentirala je nagađanja da bi MOL, ako preuzme NIS i rafineriju u Pančevu, mogao zatvoriti rafineriju u Rijeci.
„Te dvije rafinerije nisu povezane i to su različita tržišta. Zašto bi netko prevozio naftne derivate iz Pančeva u Hrvatsku? To nema uporište u logistici jer su troškovi za to preveliki. Ina je upravo uložila oko 700 milijuna eura u riječku rafineriju. Zašto bi netko ulagao u riječku rafineriju i onda je zatvorio? Sisačka rafinerija bila je drugi primjer, drugi tip rafinerije", kazala je predsjednica Uprave Ine.
Član Uprave Prvog plinarskog društva Zvonimir Šibalić istakao je kako je usprkos rijetko hladnoj zimi opskrba plinom vrlo sigurna. Vezano uz plinsku južnu interkonekciju, kazao je kako se radi o vrlo bitnom projektu za BiH.
„Hrvatska se postavila kao logičan partner u tom projektu. Vrlo dobra nam je i pozicija u odnosu na interkonekciju prema Srbiji. Treba računati s tim da su prošireni kapaciteti LNG terminala na Krku preveliki samo za naše tržište", kazao je Šibalić.
Predsjednik Uprave Petrola Ante Mandić naveo je podatak da će oko 40 posto investicija Petrola ići u obnovljive izvore energije, ali na logičan i ostvariv način.
Postupci predugo traju
U zadnjem panelu posvećenom budućnosti energetskih sustava, samodostatnosti i ulozi obnovljivih izvora sudjelovali su Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore, Tomaž Orešič, potpredsjednik Resalte, Branimir Šteko, direktor Sektora prodaje i razvoja poslovanja u KONČAR – Digitalu, Nenad Ukropina, član Uprave tvrtke Enna Next, Ivan Paladina iz Inicijative za solarnu energiju Panonske Hrvatske, Željko Šmitran, direktor NGEN Smart Energy Systems, te Vladimir Sabo, direktor E.ON Energy Infrastructures Solutions za Hrvatsku i Sloveniju.
Ivan Paladina je istakao kako je dio njihovih projekata u postupku priključka na mrežu od 2024. godine te upozorio na dugotrajnost postupaka.
„Jednostavno je činjenica da je postupak koji bi po zakonskim okvirima trebao trajati nekih osam do devet mjeseci još danas nije zaključen i nije završen", kazao je dodavši da investitori na priključak na mrežu čekaju znatno dulje od zakonom predviđenih rokova.
Željko Šmitran govorio je o iskustvima iz Slovenije i Hrvatske u razvoju baterijskih sustava, kao i činjenici da su baterije već dokazale da mogu pomoći elektroenergetskom sustavu. Upozorio je na predugo trajanje realizacije projekata u Hrvatskoj gdje „treba imati čelične živce jer ima puno nedorečenih stvari koje otežavaju realizaciju velikih projekata".
Istakao je i kako baterije bez softvera neće donijeti nikakav benefit, ali ako su spojene na pametne sustave mogu značajno doprinijeti profitabilnosti.
