"Hibridni energetski park Korlat jedan je od ključnih projekata u provedbi energetske tranzicije i dekarbonizacije, koji čine jedan od četiri strateška cilja hrvatske Vlade. Ovo ulaganje u solarnu elektranu dodatno će ojačati elektroenergetski sustav, s ciljem jačanja sigurnosti opskrbe za hrvatske građane i povećanja energetske neovisnosti Hrvatske“, izjavio je jučer premijer Andrej Plenković koji je zajedno s predsjednikom Uprave HEP-a Vicom Oršulićem obišao gradilište SE Korlat.
S instaliranom snagom od 99 megavata i priključnom snagom od 75 megavata, te ukupnom investicijskom vrijednosti oko 70 milijuna eura, SE Korlat će kada započne s radom 2026. godine biti najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj. Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat od 165 milijuna kilovatsati električne energije bit će dovoljna za opskrbu oko 50 tisuća kućanstava, dok će ukupna proizvodnja budućeg hibridnog energetskog parka Korlat moći zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100 tisuća kućanstava.
Konstrukcija s jednoosnim sustavom praćenja
SE Korlat gradi se uz postojeću vjetroelektranu u blizini naselja Korlat kod Benkovca, koja je u pogonu od 2021. godine i s kojom će činiti obnovljivi hibridni energetski park. Nakon prijave gradilišta u studenome prošle godine, u prosincu su počeli pripremni radovi, da bi krajem travnja počelo postavljanje nosača konstrukcije za ugradnju 160 tisuća fotonaponskih modula (panela). Moduli će biti montirani na konstrukciju s jednoosnim sustavom praćenja Sunca, što će doprinijeti povećanju efikasnosti elektrane.
Projekt obuhvaća izgradnju sunčane elektrane na površini od oko 150 hektara, infrastrukture za priključak na 110 kilovoltnu prijenosnu mrežu te pomoćnog objekta za skladištenje i upravljanje energetskim parkom. Postupak izbora izvođača izgradnje te dvogodišnjeg održavanja proveden je prema pravilima Europske banke za obnovu i razvitak, koja zajedno s Europskom investicijskom bankom kreditira izgradnju elektrane u ukupnom iznosu od 62 milijuna eura. Krediti su, odlukom Vlade RH, u iznosu do 80 posto osigurani državnim jamstvom. Planovi za daljnji razvoj lokacije uključuju postavljanje baterijskog spremnika snage do 30 megavata i kapaciteta 90 megavatsati te dodatne sunčane elektrane od 40 megavata.
U sklopu zelene tranzicije HEP u izgradnji i planovima ima projekte ukupne snage veće od 1.500 megavata i ukupne procijenjene investicijske vrijednosti od gotovo 1,7 milijardi eura. Riječ je o projektima hidroelektrana, reverzibilnih hidroelektrana, vjetroelektrana, sunčanih elektrana i baterijskih spremnika, koje HEP provodi i priprema s ciljem jačanja energetske neovisnosti i ugljične neutralnosti Republike Hrvatske, u skladu s ciljevima Europske unije.
U fokusu obnovljivi izvori i jačanje mreže
"U ovom trenutku na mreži imamo deset neintregriranih sunčanih elektrana, a sedam u izgradnji. Dodatnih je osam projekata u visokom stupnju razvoja, među kojima i sunčana elektrana Sukošan snage 45 megavata. U Zadarskoj županiji razmatramo mogućnost izgradnje obnovljivih izvora energije ukupne snage veće od 500 megavata i procijenjene vrijednosti ulaganja oko 420 milijuna eura. Izgradnja obnovljivih izvora i jačanje mreže u fokusu su naših investicijskih planova, koji samo u ovoj godini iznose rekordnih više od 830 milijuna eura. Značajan dio odnosi se na projekt Modernizacija hrvatske distribucijske elektroenergetske mreže vrijedan 286 milijuna eura, koji se financira sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti“, izjavio je Vice Oršulić, predsjednik Uprave HEP-a.
Samo na području Elektre Zadar ulaganja u distribucijsku mrežu u 2025. godini iznose više od 16 milijuna eura. Među njima se ističu projekti novih trafostanica Poličnik, gdje je nedavno završena izgradnja objekta, te Zadar Istok, gdje su u tijeku radovi na kabelskom raspletu iz trafostanice. U tijeku je i priprema izgradnje iznimno važne trafostanice Zadar zapad. Na zadarskom području provodi se i dio projekta zamjene postojećih i polaganja novih podmorskih kabela za sigurnu opskrbu jadranskih otoka, na 11 dionica ukupne duljine više od 20 kilometara. Projektom je obuhvaćeno i nekoliko otoka u zadarskom akvatoriju, za koje će se kabeli položiti do kraja godine, a to su Vrgada, Dugi otok, Silba i Ugljan.
Zanimljivosti o Sunčanoj elektrani Korlat:
- Priključna snaga SE Korlat (75 megavata) gotovo je četiri puta veća od snage trenutačno najvećih sunčanih elektrana u pogonu u Hrvatskoj (Dugobabe i Vidukin gaj, obje po 19,9 megavata).
- Površina SE Korlat od oko 150 hektara veća je od 200 nogometnih igrališta.
- Ukupna površina instaliranih panela iznosit će 440 tisuća četvornih metara što znači da bi se njima mogao pokriti čitav zadarski poluotok sa starom gradskom jezgrom.
- U SE Korlat će se ugraditi 157.066 fotonaponskih modula (FN modula, panela). Za potrebe postavljanja nosača modula izbušit će se 32.000 bušotina, tzv. mikro-pilota.
- FN moduli će se spojiti na ukupno 280 izmjenjivača, za što je potrebno položiti oko 1.400 km istosmjernog (DC) kabela, što odgovara zračnoj udaljenosti od Korlata do Londona.
- Izmjenjivači se povezuju na 10 internih trafostanica, a ukupna duljina izmjeničnih kabelskih vodova (srednjenaponskih i niskonaponskih) je oko 158 km.
- Predviđena je ugradnja zakretne konstrukcije s rotacijom u jednoj osi koja će pratiti kretanje Sunca od njegovog izlaska do zalaska. Konstrukcije će pokretati 1001 motor.
- Na lokaciji će biti postavljeno 10 meteoroloških stanica za mjerenje brzine vjetra.
