Prevelik utjecaj države na energetski sektor i sporost u priključenju novih obnovljivih elektrana na mrežu istaknuta je kao možda najveći problem hrvatske energetike na energetskoj konferenciji Jutarnjeg lista, koja se danas održala u Zagrebu. Situacija sa solarima je bolja nego godinu prije – dnevno se u prosjeku priključi 35 novih elektrana. U godinu dana snaga sunčanih elektrana gotovo se udvostručila, na 462 MW krajem 2023. godine, s odličnom perspektivom koju je uvodno istaknula i europska povjerenica za energiju Kadri Simson. Hrvatske ambicije u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu iznimno su male – tek 800 MW do 2030., te smo i dalje među zadnjima u EU, na što je ukazao Julije Domac, ravnatelj REGEA-e te pozvao na poboljšanje investicijske klime za obnovljivce.
Međutim, osim otežanog priključivanja – jer ima primjera da elektrane napravljene za potrebe industrije na dozvolu za priključak čekaju i godinu dana, dok se čekanje na trajni pogon mjeri u mjesecima - panelisti su kao iznimno nepovoljnost naveli činjenicu da nisu donesene tarifne stavke za priključak na distribuciju i prijenos. Riječ je o iznimno važnom elementu na kojem projekti prolaze ili padaju kao neekonomični, a objava tarifa koje donosi HERA uz blagoslov MINGOR-a, se čeka već godinu i pol dana. Ostatak regulatornog okvira je donesen nakon što je Udruženje OIE HGK javno prozvalo resorno ministarstvo za opstrukciju investicija zbog neizdavanja energetskih odobrenja.
Dobre vijesti?!
U tom smislu dobru vijest imala je Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, koja je rekla da postoje naznake da će tarifne stavke uskoro biti objavljene i da bi mogle „biti vrlo pozitivne za investitore“. Ona je kritizirala činjenicu da Hrvatska nije iskoristila priliku da do kraja prošle godine raspiše natječaj za obnovljivce po premijskom modelu. Zbog toga će biti izgubljena barem godina dana, jer će za raspis novog natječaja prvo trebati napraviti program potpora koji treba odobrenje iz Bruxellesa.
To će, po riječima Marije Šćulac, jako usporiti neke velike projekte koji u eri skupog novca računaju da bi im premija pomogla za bankabilnost projekata. Problematičnim drži i činjenicu da HOPS zahtjeva za priključenje prima samo jednom godišnje. Maja Pokrovac iz Udruženja OIEH slično se osvrnula na situaciju kazavši da je 5+2 godine za razvoj projekata naoko dovoljno, ali u praksi jako napet rok, jer dolazak do pojedine dokumentacije jako dugo traje.
Preveliki utjecaj države na odlučivanje
Prvi čovjek EON-a Hrvatska Andreas Roerig rekao je ta tvrtka želi nastaviti investirati u Hrvatsku, ali da im smeta regulatorna nesigurnost, snažan utjecaj države i učestale promjene kadrova jer je teško manevrirati tako nestabilnim energetskim sektorom. I on je istaknuo da priključenje predugo traje te iako ima napretka, prostor za poboljšanja je velik. U tom duhu je govorio i prvi čovjek Končara Gordan Kolak koji je rekao da tvrtka 70% prihoda ostvaruje u inozemstvu, jer je teško pouzdati se u donošenje odluka na domaćem terenu. propitivao je HEP-ove brojke o tome da je Hrvatska lani bila neto izvoznik električne energije, te je istaknuo potrebu da se govori o povećanju potražnje kroz nerealističan europski trend potpune elektrifikacije.
Marijan Krpan, čelnik Agencije za ugljikovodike najavio je da bi uskoro trebala početi istražna bušenja, kako bi se ispitao termalni potencijal za potrebe grijanja u četiri hrvatska grada, nakon čega bi mogli uslijediti pilot projekti. „Uvjereni smo da je termalni potencijal takav da bi se kompletna Hrvatska od zapadne do istočne granice mogla grijati na termalne vode“, rekao je optimistično Krpan.
Zakup novih kapaciteta LNG terminala još nije na vidiku
Konferenciju je obilježio upad ekoloških aktivistkinja Zelene akcije, koje su protestirale protiv ugljikovodika. Mađutim, LNG terminal na Krku svojevrsni je hrvatski 'flahship projekt' od iznimne važnosti za državu i regiju. Povećanje kapaciteta terminala s 2,9 mlrd. m3 na 6,1 mlrd. m3 prema riječima direktora tvrtke Ivana Fugaša ide prema planu.
Naručitelj bi mogao biti spreman za isporuku novog modula za uplinjavanje u veljači 2025., a ugradnja će vjerojatno biti tijekom toga ljeta. Cilj je da s novim kapacitetima terminal sprema dočeka sezonu 2025./2026., kako je i komunicirano s partnerima. Interes za zakup novih kapaciteta terminala je jako velik, a natječaj za zakup će biti kasnije, rekao je Fugaš i dodao da nema planova za podizanje naknada koje dobiva LNG Hrvatska.
