Dva velika nova spremnika za naftu vrijedna 172 milijuna kuna koja su u subotu, 13. studenog puštena u probni rad na JANAF-ovom Terminalu Sisak, samo su dio započetog velikog investicijskog ciklusa te kompanije ukupno vrijednog nekoliko milijardi kuna, piše Vjesnik. On zasad obuhvaća četiri velika projekta: gradnju novih spremnika za naftu i naftne derivate, osiguranje reverzibilnog (dvosmjernog) transporta nafte duž cijele trase naftovoda, modernizaciju transportnog sustava i gradnju podmorskog prijelaza naftovoda s Krka na kopno. Budući da je JANAF od osnutka najveći dio prihoda ostvarivao transportom nafte, spremnički kapacitet od ukupno 900 000 prostornih metara za sirovu naftu i 60 000 prostornih metara za derivate bio im je donedavno dovoljan. Međutim, potpisivanje ugovora o skladištenju obveznih državnih zaliha nafte i derivata s Hrvatskom agencijom za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, rast potražnje komercijalnog skladištenja, realizacija reverzibilnog transporta nafte, stvaranje preduvjeta za formiranje Adriatic spot tržišta nafte, kao i eventualno uključivanje JANAF-a u međunarodne naftovodne projekte, uvjetovalo je značajno povećanje skladišnih kapaciteta, navodi list. Zato pored dva spremnika puštena u rad u subotu planiraju dodatno povećanje skladišnih kapaciteta za naftu za ukupno 1,2 milijuna prostornih metara. Što se tiče spremnika za derivate, kupnjom Terminala Žitnjak u lipnju 2009. ukupni kapacitet tih spremnika povećan je na 100 000 kubika, a planiraju gradnju još 260 000 kubika. Gradnjom spremničkih kapaciteta za naftu na terminalima u Sisku do 560 000 kubika i u Omišlju do 640 000 kubika, kao i reverzibilnošću naftovoda na dionici Sisak - Omišalj, stvaraju se, između ostalog, preduvjeti za uspostavu Adriatic spot tržišta nafte. U slučaju razvoja spot tržišta nafte u Omišlju moglo bi se trgovati i naftom standardizirane kakvoće, a opseg trgovanja bio bi sastavni dio ukupne trgovine naftom na sredozemnom tržištu, istaknuli su za Vjesnik u JANAF-u. Drugi veliki projekt je osiguranje reverzibilnog transporta nafte iz pravca Mađarske, na dionici Sisak - Omišalj jer su na toj dionici dosad mogli transportirati samo u jednom smjeru. U projekt reverzibilnosti naftovoda uključeno je i direktno povezivanje dionice Sisak - Omišalj s podmorskim naftovodom Omišalj - Urinj. Modernizacija sustava transporta je uglavnom završena, a odnosi se na na novi sustav nadzora i upravljanja (SCADA sustav), koji omogućuje praćenje rada opreme u postrojenjima i upravljanje cijelim sustavom transporta i skladištenja nafte iz kontrolnih centara na terminalima Sisak i Omišalj, zatim na elektroenergetski sustav, komunikacijsko-informacijski sustav te geografsko-informacijski sustav. Četvrti projekt je micanje naftovoda s Krčkog mosta i gradnja podmorskog prijelaza naftovoda s otoka Krka na kopno, što podrazumijeva gradnju sedam kilometara novog naftovoda. Time će se povećati sigurnost transporta i smanjiti rizik za okoliš, ističu u JANAF-u. »S obzirom na to da dobar dio investicija planiramo financirati vlastitim novcem, želimo u provedbu naših projekata uključiti što više domaćih tvrtki čime ćemo zasigurno doprinijeti razvoju hrvatskoga gospodarstva, a što je u vremenima gospodarskih izazova iznimno bitno i na što smo ponosni«, istaknuo je predsjednik Uprave JANAF-a Ante MARKOV, dipl. oec. U JANAF-u procjenjuju da će ove godine ukupno investirati oko 400 milijuna kuna, što će financirati vlastitim novcem. Od 2011. do 2015. planiraju uložiti oko šest milijardi kuna, u što su uključeni i neki potpuno novi projekti koje tek pripremaju. Tako velika ulaganja im olakšava činjenica da i u ovoj godini nastavljaju uspješno poslovanje. Unatoč negativnim trendovima u gospodarstvu na globalnoj i lokalnoj razini, stalno ostvaruju dobre poslovne rezultate. Tako su u prvih devet mjeseci ove godine ostvarili dobit iz poslovnih aktivnosti od 110,8 milijuna kuna, što je za 9,4% više u odnosu na prethodnu godinu, a za 37,2% više od planirane, kažu u JANAF-u. Ističu i natprosječnu likvidnost te zanemarivu zaduženost tvrtke, navodi Vjesnik.