Svjetska banka i Ujedinjeni narodi postavili su si doista visoke ciljeve: do 2023. godine svaka osoba mora imati pristup električnoj struji. Istodobno se i udio alternativnih oblika dobivanja energije do tada mora udvostručiti. No, kako komentira Deutsche Welle, kako za sada stvari stoje, ovi su ciljevi neostvarivi. Tako barem pokazuje najnoviji izvještaj Svjetske banke predstavljen koncem svibnja u Beču. Iako je u posljednjih 20 godina učinjeno mnogo toga po pitanju pristupa električnoj energiji (1,7 milijardi ljudi su po prvi put dobili priključke za struju) povećao se i broj sveukupnog stanovništva na svijetu za oko 1,6 milijardi. Stoga, kako stoji u izvješću Svjetske banke, ukoliko se ovaj ambiciozni cilj namjerava doista dostići, tada se mora udvostručiti brzina kojom će ostatak svijeta bez struje dobiti svoje električne priključke.  "U djelo se može provesti samo ono što se doista može i izmjeriti“, objašnjava Rachel Kyte iz Svjetske banke način rješavanja ovog problema. Prvi korak bi prema njezinim navodima bio skupljanje podataka kako bi se uopće vidjelo na koji se način rješenja mogu provesti u djelo. "To je jako važno. Kako piše Deutsche Welle,u tim izvještajima bi trebali stajati podaci o tome gdje su postignuti uspjesi, a gdje se stvari još moraju poboljšati ukoliko se doista namjeravaju dosegnuti željeni ciljevi“, navodi i Claudia Kemfert iz Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja u Berlinu. Primjerice, kako pokazuje izvještaj Svjetske banke, gotovo polovica stanovništva u Nigeriji i Afganistanu nema pristupa električnoj energiji. U Indiji je doduše tijekom posljednjih desetljeća učinjeno mnogo kako bi se situacija po ovom pitanju promijenila, no usprkos tome u ovoj zemlji još uvijek bez struje živi oko 300 milijuna ljudi.  No, na koji bi se točno način situacija u svijetu i u spomenutim zemljama trebala promijeniti, o tome UN i Svjetska banka za sada šute. Stefan Schleicher iz Centra Wegener za klimu i globalne promjene iz Graza za DW-e navodi kako je u spomenutim zemljama najbolje rješenje decentralizacija opskrbe strujom. "U ruralnim područjima je sasvim besmisleno izgraditi klasičnu mrežu za dovod struje. Te su zemlje jednostavno preskočile telefoniranje na klasični način i odmah prešle na mobilnu telefoniju. Kada je riječ o struji, mogao bi se dogoditi sličan razvoj“, kaže Schleicher. I Claudia Kemfert vjeruje kako je prije svega u selima važno stanovništvu na raspolaganje staviti neke druge oblike dobivanja struje, primjerice iz obnovljivih izvora energije.  Za sada je Svjetska banka postigla da udio izvora obnovljivih energija diljem svijeta iznosi 18%. Do 2023. godine ovaj bi udio trebao iznositi 36%. No za sada nema konkretnih planova na koji način to postići. "Ciljevi uvijek moraju biti povezani s planovima, s planiranjem, no o tome u izvješću Svjetske banke ne stoji mnogo“, kaže Schleicher.  Claudia Kemfert navodi kako u izvješću stoji da se dosadašnji način dobivanja energije treba zamijeniti obnovljivim izvorima energije. Ona se nada da će Svjetska banka svojim izvještajima sljedećih godina napraviti određeni međunarodni pritisak kako bi se situacija promijenila. No, kako kaže, i Svjetskoj banci je jasno da je riječ o velikim troškovima; o stotinama milijardi dolara godišnje koje su potrebne kako bi svatko na našoj planeti dobio pristup struji, odnosno, izvorima obnovljive energije, piše Deutsche Welle.