Ukupna ulaganja Elektroprivrede (EPCG) u prošloj godini iznosila su 42,66 milijuna eura, što je oko 4,7 milijuna manje nego godinu ranije, kada je uloženo 47,3 milijuna eura. Od toga se 16,13 milijuna odnosi na obnovljive izvore energije, 15,2 milijuna utrošeno je u proizvodnju a 11,9 milijuna uloženo je u razvoj i inženjering. Pokazalo je to novo Izvješće o stanju u energetskom sektoru za 2023. godinu Regulatorne agencije za energetiku i regulirane komunalne djelatnosti (REGAGEN), pišu Vijesti.
U proizvodnju je uloženo ukupno 15,2 mil. eura od čega se najznačajnija ulaganja odnose na ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja (12,46 milijuna), dok je ostatak uložen u remont transformatora za blok 2T1 u HE 'Piva', rekonstrukciju HE 'Rijeka Mušovića', 'Lijeva Rijeka', 'Šavnik', 'Rijeka Crnojevića', 'Podgor' i rekonstrukciju rashladnog sustava u HE 'Perućica'. Osim navedenih investicija, tijekom 2023. godine u Upravu za obnovljive izvore uloženo je 16.135.428 eura, odnosno u projekte 'Solar 3000+' i 'Solar 500+' koji se odnose na postavljanje fotonaponskih sustava i malih elektrana na pojedinačnim zgradama, navodi regulator.
EPCG investira u pripremu projekata za VE 'Gvozd', HE 'Komarnica', HE 'Kruševo', EP 'Brana Slano' i 'Brana Vrtac', EP 'Vilusi' i projekt plinske kogeneracije.
Prijenos i distribucija ispod plana
Ono što zabrinjava je da izostaju predviđene investicije u distribuciju i prijenos. Crnogorski elektrodistributivni sustav (CEDIS) lani je uložio samo 14,5 milijuna eura od odobrenih 36,87 milijuna eura. Investicije u primarnu, sekundarnu mrežu, AMR i mjerne uređaje te ostalu osnovnu imovinu realizirane su u vrijednosti manjoj od planirane, uglavnom zbog problema u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i provedbi postupaka javne nabave.
CGES, operator prijenosnog sustava električne energije, uložio je samo 11,5 milijuna od 39 investicija koje je Agencija odobrila za prošlu godinu u iznosu od 31 milijun eura. Glavni razlozi zašto je realizacija investicija niža od plana tiču se nedostatka prostorno-planske dokumentacije, natječajnih procedura koje su zahtijevale više vremena od planiranog, rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, problemi s otkupom zemljišta i infrastrukture te provođenje natječaja.
Od uvođenja poticaja za ulaganja, zaključno s 2023., realizirana su ulaganja u elektroenergetski sustav ukupne vrijednosti oko 513 milijuna eura, od čega se oko 282 milijuna eura odnosi na ulaganja u distribucijski sustav, a oko 231 milijun eura na investicije u prijenosu.
„Investicije su realizirane su uz blago povećanje cijena za korsinike. U 2011. godini mrežarina je iznosila 12,02 eura, što je predstavljalo 52,3 posto ukupnog prosječnog računa za električnu energiju za kućanstva s dvotarifnim mjerenjem, dok je u 2023. godini iznosila 13,60 eura, odnosno 48,94 posto ukupnog prosječnog računa za električnu energiju za određena kategorija kupaca. Dakle, unatoč ulaganju od pola milijarde eura, u razdoblju od 2011. do 2023. godine ostvaren je blagi rast mrežarine, a smanjen je njezin udio u ukupnom prosječnom računu", navodi se u izvješću.
