To su ukratko najvažnije novosti Uredbe koja je korak u pravom smjeru, ali puno toga ostaje neriješeno da bi se moglo govoriti o stvaranju preduvjeta za masovniju primjenu fotonapona, posebice za male potrošače-proizvođače. Iako se govori o opremanju mjernog mjesta, nije jasno hoće li to biti dvosmjerno brojilo ili će biti potrebna dva brojila, kao sada. Što je s uvođenjem naprednih brojila i kakav će biti porezni tretman energije koja će se isporučivati u mrežu? Ne zna se kako će se obračunavati isporučena i potrošena energija, hoće li to biti mjesečno, kvartalno ili godišnje i tko će i po kojem modelu otkupljivati višak tako proizvedene struje? Bilo bi logično da se svim opskrbljivačima da ta mogućnost iz čega bi se sigurno izrodile i neke zanimljive sheme koje bi potaknule tržište električne energije koje u Hrvatskoj u zadnje vrijeme polagano umire. U HEP-u je koncentrirano 90% tržišnog udjela opskrbe u državi, a poznato je da Hrvatska otprilike 30% električne energije godišnje podmiruje iz uvoza. Masovnija primjena fotonapona i kod kućanstva i kod poduzetništva promijenila bi trend zabrinjavajuće ovisnosti o uvozu, ali bi istovremeno HEP ostao bez jednog malog dijela kupaca, a tako i dio struka i tumači HEP-ovu nevoljkost za promjenama koje su sada inicirane. Hrvatska je, čini se, bila natjerana na ove promjene jer je Svjetska banka kritizirala kako je teško doći do priključka, što ju je poguralo na niže na ljestvici globalne konkurentnosti gospodarstva.
Osim toga, opskrbljivači bi masovnijom primjenom fotonapona mogli koristiti ugovorne odnose s proizvođačima da zadovolje obvezne sheme obaveznih ušteda u neto potrošnji, na koje ih prisiljava Zakon o energetskoj učinkovitosti. Ta obveza u struji i plinu još uopće nije zaživjela, a trebala je i bit će je prilično bolno zadovoljiti. Uz to, potencijal je velik za suzbijanje energetskog siromaštva, a kako predlaže MOST, umjesto da se potiče kupovina ogrijevnog drva i daju vaučeri za energetsko siromaštvo, tih gotovo 200 mil. kn moglo bi se uložiti u kupnju opreme kroz objedinjeni tender i dati posla hrvatskim tvornicama i serviserima.
U sektoru obnovljivih izvora energije vlada veliko mrtvilo već dulje vrijeme, a liberalizacija na tržištu električnom energijom vrlo je problematična i to je tragično. Računa se da će u drugom kvartalu biti donesene izmjene Zakona o OIE a ministarstvo će se ove godine ozbiljnije pozabaviti tom temom. U ovoj našoj lijepoj zemlji uvijek u obzir treba uzeti kada su redovni parlamentarni izbori, a oni su zakazani najranije za kraj 2020. Iz toga treba iščitati da je vremena za velike promjene malo, a ogromnih problema u energetici je sve više - INA, Petrokemija, LNG-terminal… Dovoljno za nekoliko mandata. "Tko će se još baviti tim nezgodnim obnovljivcima", možda razmišlja politika, umjesto da bar kroz učinkovito riješene mikrosolare "ubije više muha jednim udarcem", na veselje svih nas. Jer, mikrosolari i fotonapon općenito imaju potencijal promijeniti ne samo hrvatsku energetiku već i kvalitetu života i konačno nas uvesti u društvo razvijenih zemalja.
