Prošle je godine jedna izjava čelnika njemačkog osiguravajućeg diva Allianz izazvala popriličnu buru u javnosti. Radilo se, naime, o prijedlogu koji se s vremena na vrijeme pojavljuje i kod nas, a to je da se ukine naknada za bolovanje prvoga dana bolesti. Cilj takvog prijedloga je jasan: riješiti problem visokih stopa izostajanja s posla (na što očito nije imuna ni Njemačka!).
Bez obzira na to, jasno je da je broj dana kada djelatnici zbog zdravstvenih razloga izostaju s posla uvijek veći u zimskim mjesecima. No, umjesto 'lova na zabušante', od čega zbog pritiska javnosti na kraju ionako neće biti ništa (a i ako bude, posljedice će trpiti stvarno bolesni, a ne zabušanti), možda bi bolje bilo napore na suzbijanju opravdanih ili neopravdanih bolovanja usmjeriti na ostvarivanje ugodne i zdrave mikroklime u radnim prostorima.
Dakle, bez obzira na to što su hladni mjeseci u godini doba prehlada i gripa, broj dana bolovanja mnogo se lakše može smanjiti primjenom tehničkih mjera, a ne 'kažnjavanjem' i onih koji su stvarno bolesni, pri čemu je upravo taj 'prvi dan' bolesti najčešće i najteži. Uz to, njemački Stručni savez za zgradarstvo i klimu (FGK) smatra kako kvaliteta zraka u radnim prostorima ne utječe samo na sposobnost obavljanja rada u takvim prostorima, već i na učestalost bolesti dišnih sustava. Njemački stručnjaci stoga ističu kako bi poslodavci trebali analizirati troškove i koristi ulaganja u sustave grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije, odnosno usporediti je li im bolje imati kvalitetnu mikroklimu na radnim mjestima ili trpiti stalna izostajanja s posla. To je i razlog zašto je FGK nedavno predstavio internetski alat koji njemačkim tvrtkama pomaže usporediti troškove ugradnje, poboljšanja ili nadogradnje termotehničkog sustava i troškove koji nastaju zbog toga što im djelatnici nisu na raspolaganju.
Ovisnost kvalitete zraka na radnom mjestu i učestalosti bolovanja potvrđuju i podaci iz procjena ekonomskih gubitaka zbog nesposobnosti za rad koje svake godine objavljuje njemački Savezni zavod za zaštitu na radu i medicinu rada (BAuA). Ako se ti podaci usporede s troškovima ugradnje, npr. novog sustava klimatizacije, slijedi da su troškovi ulaganja u dobru kvalitetu zraka u uredskim prostorima itekako prihvatljivi.
To potvrđuje publikacija BAuA-e pod nazivom 'Ekonomski troškovi nesposobnosti za rad 2024.' u kojoj je procijenjen utjecaj bolovanja na bruto dodanu vrijednost u različitim gospodarskim granama. Za primjer izračuna pri tome su uzete tvrtke koje se bave pružanjem financijskih i usluga osiguranja. Prosječan broj dana bolovanja po osobi godišnje u takvim tvrtkama u Njemačkoj, u kojima djelatnici ponajviše rade u uredima, iznosi 16,5. Pri tome je 22,8% ili 3,7 dana uzrokovano bolestima dišnih puteva. Zaključak brojnih provedenih studija širom svijeta je da je velik udio tih bolesti uzrokovan neodgovarajućom kvalitetom zraka i da bi se to moglo spriječiti primjenom prikladnih rješenja za ventilaciju i klimatizaciju. Čak i uz konzervativnu procjenu da bi se time broj dana bolovanja smanjio za 20%, to bi onda bilo 0,75 dana bolovanja po osobi godišnje manje.
Podaci FGK-a pak pokazuju da se u 25 godina primjene sustava ventilacije i klimatizacije za prosječno radno mjesto površine oko 12 m2 mogu očekivati troškovi na razini do 140 eura godišnje. Istodobno, bruto dodana vrijednost zbog izbjegnutih bolovanja u području financijskih i usluga osiguranja u Njemačkoj procjenjuje se na oko 150 milijuna eura godišnje.
Zaključak njemačkih stručnjaka okupljenih u FGK-u je da ulaganje u visokokvalitetna rješenja za ugodnu klimu na radnom mjestu nije samo mjera zaštite zdravlja i zaštite na radu, već i ekonomski itekako opravdana odluka.
