Energija iz obnovljivih izvora u 2024. godini, s različitim udjelima, sudjeluje u ukupnoj potrošnji električne energije u zemljama Balkana i Europe. Od zemalja u regiji, prema podacima Eurostata, najviše energije iz obnovljivih izvora prošle su godine koristile Albanija (43,1 %) i Crna Gora (40,8 %). Slijede Hrvatska (26,7 %), Srbija (25,8 %), Grčka (25,3 %) i Bugarska (23,2 %).
U Sjevernoj Makedoniji energija iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije u 2024. godini sudjelovala je s 21,8 %, što je povećanje od 1,6 % u odnosu na prethodnu 2023. godinu. „Više od 25 % bruto konačne potrošnje energije u EU u 2024. godini dolazilo je iz obnovljivih izvora, što je povećanje od 0,7 postotnih bodova u usporedbi s 2023. godinom. Taj je udio za 17,3 postotna boda manji od cilja za 2030. godinu (42,5 %), što bi zahtijevalo prosječno godišnje povećanje od 2,9 postotnih bodova od 2025. do 2030. godine", navodi se, među ostalim, u izvješću Eurostata.
Najveći udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije u Europi imaju Island (79,3 %) i Norveška (77,9 %), dok najniže udjele imaju Belgija (14,3 %), Luksemburg (14,7 %) i Irska (16,1 %). Švedska pak, među zemljama Europske unije, ima najveći udio u bruto konačnoj potrošnji energije koji dolazi iz obnovljivih izvora (62,8 %).
Sve se više energije dobiva iz obnovljivih izvora energije. Sjeverna Makedonija posljednja dva desetljeća bilježi stalan rast energije dobivene iz obnovljivih izvora. Ako su počeci bili tihi i nezamjetni – s 14,5 % u 2004. godini i 19,2 % u 2014. godini – u 2024. godini taj je udio dosegnuo 40,07 %. To je rast od čak 8 % u odnosu na 2023. godinu, kada je 32 % električne energije bilo „zeleno", odnosno dobiveno iz obnovljivih izvora.
Visok udio obnovljivih izvora
Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora raste, ali se razlikuje među zemljama regije. U Sjevernoj Makedoniji je u 2024. godini solarna proizvodnja zabilježila velik rast s oko 853 GWh iz fotonaponskih elektrana. U Albaniji je u 2024. godini zabilježen vrlo visok udio obnovljivih izvora, pri čemu hidroenergija dominira (više od 90 % instaliranog kapaciteta). U Bosni i Hercegovini dominantan je hidroenergetski potencijal s velikim udjelom u obnovljivoj proizvodnji.
Na Kosovu postoji kombinacija hidroenergije i vjetra. U Crnoj Gori visok je udio hidroenergije. U Srbiji dominiraju hidroenergija i vjetar, a procjenjuje se da je 32 % električne energije dobiveno iz obnovljivih izvora. Zemlje EFTA-e, Norveška i Island, kao i zemlja kandidatkinja Albanija, proizvele su u 2024. godini više električne energije iz obnovljivih izvora nego što su ukupno potrošile, što je dovelo do udjela većeg od 100 %. U 2023. godini, hidroenergija, vjetar i solarna energija značajno sudjeluju u Albaniji s više od 90 %, u Bosni i Hercegovini s oko 86 %, u Srbiji s oko 73 %, u Sjevernoj Makedoniji s oko 50 %, te na Kosovu s oko 41 % instaliranih obnovljivih kapaciteta.
