Do 2030. godine polovica struje u Srbiji dobit će se iz obnovljivih izvora. Vlasti najavljuju nekoliko kapitalnih energetskih projekata koji bi pomogli u realizaciji zacrtanog cilja.
Energetske vlasti u Srbiji optimistične su kada je riječ o dobivanju struje iz obnovljivih izvora energije. Njihova očekivanja su da za pet godina odavde, do 2030. godine, gotovo polovica odnosno 45% električne energije dobit će se iz obnovljivih izvora energije. David Žarković, pomoćnik generalnog direktora Elektroprivrede Srbije (EPS) za upravljanje elektroenergetskim portfeljem.
Prema njemu, kapaciteti obnovljivih izvora energije (OIE) snage 843 MW, za koje Elektroprivreda Srbije ima potpisane dugoročne ugovore o otkupu i balansiranju električne energije, u 2025. godini proizvodit će 2,2 teravat-sata električne energije, što je povećanje u odnosu na prošlu 2024. godinu kada je snaga tih projekata iznosila 723 MW.
Dva velika vjetroparka
"Očekujemo da do kraja godine na mrežu budu priključena i dva velika vjetroparka. U 2026. godini imat ćemo 1.433 MW iz projekata obnovljivih izvora energije, s očekivanom proizvodnjom od 3,2 teravat-sata. U 2027. godini imat ćemo 1.786 MW s 4,1 teravat-sat, a u 2028. godini 2.490 MW iz obnovljivih izvora energije s 5,9 teravat-sati", kaže Žarković.
Riječ je o projektima za koje Elektroprivreda Srbije ima potpisane dugoročne ugovore o otkupu i balansiranju električne energije na 15 godina. U ove brojke nisu uključeni neovisni proizvođači iz obnovljivih izvora.
Planovi su da u 2028. godini 42% energije bude proizvedeno iz hidroelektrana i obnovljivih izvora.
Na taj način bi se ispunio cilj države da do 2030. godine 45% električne energije bude iz obnovljivih izvora energije. Inače, Elektroprivreda Srbije smatra se dominantnim sudionikom na tržištu električne energije u Srbiji i zato prema srpskim energetskim vlastima takav položaj nalaže EPS-u da preuzme najveći dio dugoročnih ugovora o otkupu i balansiranju električne energije.
"Balansiranje je financijska obveza. Svaki sudionik može sam preuzeti odgovornost za balansiranje, ne treba mu netko poput EPS-a, slobodan je to raditi sam, pod istim uvjetima, ali tržište tih usluga nije iskorišteno. Svi su došli kod EPS-a i mi smo uspjeli ponuditi najpovoljnije uvjete", dodaje Žarković.
Fenomen negativnih cijena
U Srbiji je prisutan fenomen negativnih cijena, odnosno situacija kada cijene padaju zbog sve većeg proizvodstva energije iz obnovljivih izvora, i to u dijelovima dana kada potrošnja ne može apsorbirati svu proizvedenu energiju.
"Elektroprivreda Srbije ima 30 otvorenih ugovora o otkupu i balansiranju koji trebaju biti aneksirani zbog uvođenja negativnih cijena, budući da u postojećoj regulativi u Srbiji one ne postoje.
Nakon izmjene regulative, i u budućnosti ćemo nastojati da pogodnosti i rizike od negativnih cijena dijelimo s proizvođačima", objašnjavaju energetske vlasti u Beogradu.
Novi kapitalni energetski projekti u Srbiji
Srbija će graditi nove strateške energetske projekte, kao što je reverzibilna hidroelektrana "Bistrica", koja je ključna za povećan udio obnovljivih izvora energije u budućnosti, s kapacitetom od oko 650 MW, kao i projekt za 1 GW solarnih elektrana s baterijskim skladištima.
"Bez novih proizvodnih kapaciteta, prije svega RHE 'Bistrica' i 1 GW solarnih kapaciteta, razvoj tvrtke bio bi ugrožen, a istovremeno bi se energetska sigurnost Srbije našla u rukama neovisnih proizvođača energije i trgovaca", kaže prvi čovjek Elektroprivrede Srbije, Dušan Živković, generalni direktor.
Uskoro će na energetsku mrežu Srbije biti priključeni i prvi megavati iz prvog vjetroparka Elektroprivrede Srbije u Kostolcu.
