Makedonija planira postavljati tzv. agrosunčane elektrane na poljoprivredna polja. Time će država imati dvostruku korist, kako u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, tako i u proizvodnji električne energije.
Agrosunčane elektrane kombinacija su poljoprivrede i fotonaponske, odnosno solarne energije na istom prostoru. To je sustav u kojem se instaliraju solarni paneli iznad poljoprivrednih površina, odnosno poljoprivrednih proizvoda, s ciljem proizvodnje električne energije, dok se istovremeno uzgajaju kulture ispod ili oko panela. S jedne strane proizvodi se hrana, a s druge strane dobiva se energija iz obnovljivih izvora, odnosno od sunca.
"Ovi agrosunčani sustavi bit će i za zaštitu poljoprivrednih proizvoda, kao na primjer od tuče, suše, snijega, kiše. Odnosno oni vrše zaštitu samih biljaka, bez obzira jesu li niske ili visoke i na taj način su korisni za poljoprivrednika i poljoprivredne površine", kaže Borče Serafimovski, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.
On kaže da bi bilo dobro iskoristiti europske prakse u ovom dijelu i iste implementirati i u Makedoniji.
"Ovo treba staviti na stol i razmišljati intenzivno da u sljedećem razdoblju možemo primjenjivati ovakve pozitivne prakse i slijediti ih korak po korak zajedno s europskim državama. U Europi su agrosunčane elektrane već trend", kaže Serafimovski.
Vrijeme za nove zakone
Potrebno je donošenje odgovarajuće zakonske regulative.
U Makedoniji još nema zakonske regulative za postavljanje agrosunčanih elektrana, ali Serafimovski najavljuje da će se u razdoblju koje slijedi i to pitanje odgovarajuće urediti.
"Treba razmišljati i kod nas uspostaviti pozitivnu praksu, s donošenjem više propisa i zakonskih osnova. U Makedoniji zasad imamo postavljanje fotonaponskih sustava samo na zemlji i na krovnim površinama", dodaje Serafimovski.
Iskustva pokazuju da se oni postavljaju na većoj visini ili s razmakom između njih, tako da sunčeva svjetlost može djelomično doći i do biljaka. Paneli stvaraju sjenu, koja je ponekad korisna za biljke, osobito u toplim i suhim podnebljima. Njihovo postavljanje može imati i još jednu korist za poljoprivrednike, koji mogu zarađivati od prodaje struje, što bi za njih značilo dodatni prihod.
Agrosunčane elektrane su najbolje rješenje u poljoprivredi, koje nasađenim parcelama s poljoprivrednim ili voćarskim kulturama daje dodatnu vrijednost zemljištu, koja je prednost odlično shvaćena i primijenjena u mnogim zemljama na globalnoj razini, kaže Zoran Mitreski, stručnjak za energetiku.
"Kod standardnih sustava postavljenih na zemlji, imamo proizvodnju električne energije koja je namijenjena isključivo samo za prodaju i prijenos iste u nacionalnu mrežu, dok kod agrosunčanih elektrana se dobiva dodatna vrijednost, gdje na parceli ima poljoprivredne ili voćarske proizvodnje, plus se dobiva električna energija za direktne potrebe farme i samoodrživost iste, dok se višak energije predaje u nacionalnu energetsku mrežu", kaže Mitreski.
Konstrukcijom protiv vremena
On objašnjava da solarni sustavi postavljeni na zemlji koriste standardnu metalnu konstrukciju s određenom statikom, nužnom da bi bili statički otporni na razne vremenske nepogode. Sustavi postavljeni na krovnim površinama industrijskih objekata imaju pojednostavljenu konstrukciju, pričvršćenu na metalne krovove objekata.
"Agrosunčane elektrane imaju sličnost kao i ovi sustavi, s tim da umjesto direktno na zemlji ili na krovu, pravi se statički dobro proračunata konstrukcija, otporna na meteorološku situaciju za konkretnu regiju, podignuta na dovoljnu visinu da bi poljoprivredni strojevi nesmetano mogli obavljati svoju aktivnost", dodaje Mitreski.
Prema stručnjacima, nisu sve kulture pogodne za postavljanje ovakvih panela. Biraju se kulture koje toleriraju djelomičnu sjenu, kao što su salate, špinat, bobičasto voće, rajčice, neke vrste žitarica, ali ne i kukuruz ili suncokret, koji traže mnogo više sunca.
Najrazvijenija u postavljanju agrosunčanih elektrana je Japan, dok od europskih država to je Njemačka.
