Proizvodnja hrane i energije mogu ruku pod ruku, ali dosta preduvjeta za to treba biti ispunjeno, kao i sustavan nadzor da se ne dogodi degradacija ionako slabe domaće poljoprivredne proizvodnje u korist proizvodnje energije. U šibenskoj gradskoj knjižnici održan je 4. Mediteranski forum Agromed o temi „Agrosolari u mediteranskoj poljoprivredi”. Na skupu su sudjelovali donositelji odluka iz Ministarstva poljoprivrede, predstavnici poljoprivrednika, proizvođači solarnih ćelija, stručnjaci iz oblasti energetike i agronomije, te predstavnici Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije.
"Hrvatska je jedna od 10 zemalja EU koje su se odlučile za primjenu agrosolarnih elektrana u poljoprivredi. Hrvatska je postala dio zajednice zemalja koje ulažu značajan napor u razvoj agrosolara i na taj način učinkovito povezuje dva glavna sektora društva i gospodarstva – poljoprivredu i energetiku" kaže dr. sc. Vedran Obućina, voditelj foruma koji se odvija u krilu Instituta za europske i globalizacijske studije. Naglašava kontradiktorna mišljenja u vezi s primjenom solara na poljoprivrednim zemljištima. Općenito, trebali bi biti dodana vrijednost na poljoprivrednom zemljištu i dodatni prihod farmerima, no primjerice u Francuskoj, gdje se koriste, postoji i jaka struja koja drži stav da solari ne doprinose značajno poljoprivrednoj proizvodnji.
Naprotiv, po njima je više štete nego koristi, no Obućina podvlači da jako puno ovisi o zemljištu na kojima se grade, gdje se postavlja problem zasjenjivanja usjeva koji može biti i pozitivan i negativan. U Dalmaciji još uvijek nema takvih instalacija na poljoprivrednim površinama. Neki su se OPG-ovci čak prijavili na EU fondove, međutim, na pitanje bi li se o vlastitom trošku poduhvatili postavljanja solara, bez dotacija iz europskih fondova, najčešći odgovor bio je niječan.
Karoglan: Ima kontroverzi
Zanimljiva je opservacija o primjeni solara u poljoprivredi prof. dr. Marka Karoglana s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji surađuje na jednom projektu agrosolara koji je zasad u postupku prijave na EU projekte.
"Ima tu dosta kontroverzi. Ako se agrosolari primjenjuju gdje mogu dati pozitivan efekt, sigurno su dodana vrijednost poljoprivredi. I obrnuto, mogu naštetiti ako ih se postavi tamo gdje nema potrebe. Treba donijeti dobro razrađene uvjete gdje mogu biti, a nakon toga, barem pet godina potrebno je pratiti kako utječu na određene kulture. Ipak, glavna je bojazan da će se zlorabiti poljoprivredno zemljište. Nešto slično dogodilo se u Italiji koja je, uz Francusku najdalje odmakla u primjeni agrosolara, no vlast je to suzbila. Dakle, zemljište ne smije postati „tvornicom električne energije”, umjesto usjeva. Zato nadzor treba biti sustavan! - zaključio je prof. dr. Karoglan, piše Slobodna Dalmacija.
